Dan nakon što je Tužilački savet Kosova odbio zahtev sedmoro tužilaca i 15 zaposlenih da se vrate u Osnovno tužilaštvo u Mitrovici ukaze o razrešenju potpisala je tehnička predsednica Kosova Aljbuljena Hadžiju stavljajući tačku na proces koji je stajao otvoren od novembra 2022. godine. I iako kosovski zvaničnici tvrde da je ovaj epilog u skladu sa zakonima i Ustavom, otvara se pitanje usklađenosti sa Briselskim sporazumom koji je i omogućio integraciju srpskih pravosudnih organa u kosovski sistem. Najzad, ukazi predsednice Kosova iznova su aktuelizovali pitanje efekata odluke Srba da pre skoro četiri godine demonstrativno napuste institucije.
Ukazi predsednice Kosova Aljbuljene Hadžiju spustili su rampu za povratak tužilaca i zaposlenih iz srpskih sredina u Osnovno tužilaštvo u Mitrovici.
„Nakon odluke Kosovskog tužilačkog saveta o razrešenju sedmoro tužilaca iz srpske zajednice, koji su podneli ostavke 2022. godine, potpisala sam ukaze o njihovom razrešenju sa dužnosti“, navela je Hadžiu navodeći da se tim činom završava proces koji je trajao godinama, a u skladu sa Ustavnom i zakonima Kosova.
Dan ranije Tužilački savet Kosova je odbio zahtev istih tužilaca i zaposlenih da im se omogući povratak u instituciju koju su napustili novembra 2022. godine.
Aleksandar Rapajić, programski direktor Centra za zastupanje demokratske kulture sa sedištem na Kosovu za Insajder navodi da je nakon ukaza Hadžiju, definitivno zatvoren administrativni put za povratak tužilaca i zaposlenih iz srpskih sredina.
„Kada su Srbi napustili institucije, u policiji su njihove ostavke prihvaćene momentalno. Sa druge strane, sudski i tužilački saveti nisu prihvatili ostavke, čime su ostavljena otvorena vrata za njihov povratak. Međutim, sada su ta vrata zatvorena i njihov povratak je sa administrativne strane praktično nemoguć“, kaže Rapajić.
On dodaje da je jedini preostali način da se Srbi vrate u tužilaštvo – politički.
„Samoopredeljenje je u kontinuitetu vršilo pritisak na pravosudne savete da konstatuje ostavke građana iz srpskih sredina, ali su oni dugo imali snage da se tim pritiscima odupru. Međutim, pre godinu dana je promenjen zakon koji je omogućio postavljanje novih ljudi u tužilački savet, a deo njih je blizak Samoopredeljenju. Sada su oni doneli ovakvu odluku. To pokazuje da je povratak izvodljiv samo uz političku podršku, mada je izvesno da politička volja na Kosovu trenutno ne postoji“, ističe Rapajić.
EU zabrinuta zbog odluke Tužilačkog saveta
Povodom razrešenja tužilaca oglasila se i Evropska unija ističući da su zabrinuti zbog odluke Tužilačkog saveta i vršioce dužnosti predsednice Kosova.
U saopštenju pozivaju sve relevantne institucije da se suzdrže od akcija usmerenih na sprečavanje reintegracije pravosudnog osoblja kosovskih Srba.
„EU je dosledno pozivala Kosovo da omogući reintegraciju pravosudnog osoblja kosovskih Srba u skladu s kosovskim zakonima i sporazumima iz dijaloga. EU pozdravlja povlačenje ostavki, 15. jula 2026. godine, koje su podnele sudije, tužioci i pomoćno osoblje iz redova kosovskih Srba“, navodi se u saopštenju koje je preneo RTS.
Paralelno sa odlukom o povratku u tužilaštva, očekuje se da ista odluka donese i za građane srpske nacionalnosti koji su napustili sudske institucije. Iz Sudskog saveta Kosova su u odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) 20. jula naveli da još uvek nisu doneli odluku o zahtevima srpskih sudija za povlačenje ostavki, te naveli da će javnost biti blagovremeno obaveštena. Nisu izneli detalje koliko sudija i administrativnog osoblja iz redova srpske zajednice sa severa Kosova je podnelo zahtev da se njihove ostavke povuku.
Pravosudne institucije sa severa Kosova su integrisane u kosovski sistem na osnovu prvog Briselskog sporazuma iz 2013. godine. Ovim sporazumom je definisano da će Apelacioni sud u Prištini formirati veće zaduženo za sve opštine u kojima su Srbi većinsko stanovništvo. To odeljenje je imalo stalnu kancelariju u Severnoj Mitrovici, a u svakom veću su većinu činili Srbi.
„Mesta po sporazumu rezervisana za Srbe“
Rapajić ističe da upravo Briselski sporazum otvara mogućnost povratka povratka Srba u pravosudne institucije.
„Briselski sporazum je ratifikovan u kosovskom parlamentu i trebalo bi da ima snagu međunarodnog sporazuma koji je iznad zakona i Ustava. Zahvaljujući tome postoje postoje određena tumačenja koja kažu da i dalje postoji mogućnost povratka. Međutim, kao što je integracija bila politička odluka, tako je i povratak politička odluka. Ta mesta još nisu popunjena i po sporazumu ona su rezervisana za Srbe“, ističe Rapajić.
Profesor međunarodnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Prištini i bivši predsednik Ustavnog suda Kosova Enver Hasani je u izjavi za portal Kossev istakao da razrešenja sama po sebi ne zatvaraju vrata povratku istih ljudi u pravosuđe.
„Ljudi koji su dali ostavke ne mogu biti kažnjeni u nekoj budućoj proceduri zapošljavanja. Treba raspisati konkurse i sprovesti redovnu proceduru. To je jedini pravni put“, naveo je Hasani dodajući da je o ovome trebalo odlučivati još pre četiri godine kada su nosioci pravosudnih funkcija i zaposleni u pravosudnim institucijama napustili institucije.
Do napuštanja kosovskih institucija došlo je 5. novembra 2022. godine u jeku eskalacije krize oko registarskih tablica. Simultano, predstavnici Srba su napustili kosovsku skupštinu, Vladu, policiju i pravosudne institucije. Neposredan povod bila je suspenzija Nenada Đurića, direktora Regionalne direkcije policije Sever jer je odbijao da izdaje opomene građanima koji su na vozilima imali registarske oznake koje se izdaju u centralnoj Srbiji.
Kada su napuštene institucije, izneta su dva osnovna zahteva – da Priština odustane od zabrane korišćenja tablica koje se izdaju u Srbiji i da se osnuje Zajednica srpskih opština. Nijedan od dva zahteva nije ispunjen, a u međuvremenu su se politički predstavnici Srba nakon izbora vratili u Skupštinu i lokalne samouprave.