Dok je letnja sezona u punom jeku, najnoviji podaci JUTA-e pokazuju da trenutno nema većeg interesovanja za daleka i egzotična putovanja, kao i da građani Srbije letuju samo jednom. Do sada je oko 550 do 600 hiljada ljudi već otišlo na neke destinacije u našem okruženju i nešto malo dalje, kao što su, recimo, zemlje Severne Afrike, istakao je Aleksandar Seničić, direktor JUTA-e, gostujući u emisiji „3D – Nova dimenzija dana“.
„I ove godine najveće interesovanje vlada za Grčku, pre svega, dakle kao destinaciju koja je najpopularnija poslednjih desetak godina među turistima iz Srbije, i ove godine će to tako biti. Očekujemo negde oko milion srpskih turista i ove godine u Grčkoj. A iza toga, tu su i one već uobičajene destinacije za naše tržište: Turska, Crna Gora, Bugarska, Severna Afrika, Egipat, Tunis, Španija, Italija. To je ono što se najviše traži. Jedan deo individualnih putnika se odlučio i za Hrvatsku, kao zemlju koja je u neposrednom okruženju“, istakao je Seničić.
Predstavnici vlasti govore kako je ekonomska situacija u Srbiji sve bolja i da ljudi imaju toliko novca da mogu da letuju više puta. Ipak, prema podacima JUTA-e, građani Srbije ne letuju više puta godišnje. Takođe, kada je reč o egzotičnim destinacijama, sagovornik Insajdera kaže da građani Srbije sada idu na te destinacije jer su one pristupačnije, pre svega zbog avio-prevoza koji sada, na primer, za Zanzibar košta oko 700 do 800 evra, a pre 6, 7 ili 8 godina iznosio je 2 do 2,5 hiljade evra.
„Ono što smo mi primetili po statistikama je da najstariji deo populacije, penzioneri naši, koriste mogućnost da u maju i u septembru po izuzetno niskim cenama koriste letovanja u Grčkoj, pre svega u apartmanskom smeštaju, gde su prosečne cene tih aranžmana negde oko 150 evra, zajedno sa prevozom i boravkom 10 dana u apartmanima. To nisu skupi aranžmani. Prosečna cena aranžmana, naravno, u skladu sa svim poskupljenjima, skače iz godine u godinu, i na to utiče, naravno, i globalna inflacija i sve ostalo, pa tako i ove godine. Negde oko 10 odsto u proseku, a od destinacije do destinacije zavisi. Ima i onih destinacija koje su poskupele i više od 20 odsto“, objasnio je Seničić.
Prema podacima JUTA-e, tokom pandemije Albaniju je posetilo između 120 i 140 hiljada srpskih državljana, prvenstveno zbog odsustva kovid restrikcija, što je zemlji donelo ogroman marketinški procvat. Iako poslednjih godina, prema rečima Seničića, Albanija beleži značajan rast cena aranžmana, ona je i dalje veoma privlačna destinacija srpskim turistima jer je vanpansionska potrošnja izuzetno jeftina u poređenju sa drugim destinacijama.
„Kada je reč o ceni smeštaja, te cene u odnosu na, recimo, period korone su sada duplo veće, a za to razlog postoji u daleko većem interesovanju i proboju albanskog turizma na zapadnoevropska tržišta, gde jedan ogroman broj ljudi iz zapadne Evrope bi da vidi i da upozna tu novu destinaciju. Jako dobro je povezano s avio-prevozom sa aerodromom u Tirani, i relativno je mala zemlja, dakle kratki transferi. To omogućava da jedan izuzetno veliki broj ljudi, pre svega iz Poljske, Nemačke, pa čak i iz Velike Britanije od ove godine, dolazi i posećuje Albaniju. I naravno, čim je to tako, onda na globalnom tržištu to izaziva i skok cena, čim imate i porast interesovanja. Još uvek je to limitiran broj smeštajnih kapaciteta, i u tom negde vakuumu, dakle još uvek postoji deo i naših turista koji prepoznaje, pronalazi i nove destinacije u Albaniji, tako da Albanija u svakom slučaju negde je zadržala to mesto da se nalazi među tih 5, 6, 7 destinacija koje su atraktivne za naše tržište“, rekao je Seničić.
Kakva je situacija sa EES sistemom?
Uvođenje EES sistema je svakako usporio protok ljudi na granicama i čekanja su definitivno višesatna, ali naš sagovornik kaže da je čekanja na granici bilo i prošlih godina u piku sezone. Savetuje građane koji putuju svojim kolima da se dobro organizuju i da biraju alternativne granične prelaze.
„Na aerodromima je situacija isto tako vrlo slična. Ovaj sistem je usporio, nije ubrzao ulazak u zemlje Evropske unije i zbog loše organizacije i tehničkih problema sa kojima se suočava, ali vidimo da na aerodromima to nekako možda funkcioniše za nijansu kvalitetnije i brže“, istakao je on.
NASTAVITE SA ČITANJEM I POGLEDAJTE VIDEO NA— insajder.net