Dunav, jedna od najvećih evropskih reka, od sredine jula na pojedinim mestima izgleda kao bara, maltene može da se „prepešači“.
Zbog sušnih perioda, reka je i dalje vrlo niska u većem delu sliva, posebno u Srbiji, u Hrvatskoj, Mađarskoj i Rumuniji.
Vanredna situacija proglašena je na teritorijama Sombora, Kule i Vrbasa, saopštila je 29. jula Vlada Vojvodine.
Nizak vodostaj Dunava izaziva mnogo problema, hidrolozi najavljuju restrikcije vode u narednom periodu, ugrožen je biljni i životinjski svet, ali i plovidba.
Dejan Vladiković iz Republičkog hidrometoeorološkog zavoda rekao je za Insajder da je na nekoliko mernih stanica prethodnih dana izmeren najniži vodostaj u prethodnih 50 godina.
Trenutno je najkritičnije od Bezdana do Slankamena.
U tom delu je zabeležen istorijski minimum vodostaja Dunava od minus 127 centimetara, što predstavlja ozbiljan izazov za funkcionisanje hidrosistema Dunav–Tisa–Dunav, saopštili su iz Pokrajinske vlade.
Jedini niži vodostaj Dunava u Srbiji zabeležen je davne 1909. godine, kada je bio minus 143.
Na sajtu Republičkog hidrometeorološkog zavoda objavljena je prognoza vodostaja za petak, 31. jul i piše da se kod Bezdana očekuje čak minus 128.
Nasukao se švajcarski kruzer, putnici evakuisani
Vanredna situacija i problemi pogađaju Dunav u gornjem slivu kroz Srbiju, ugroženi su energetski sistem, vodosnabdevanje, ekosistem, kao i rečni saobraćaj.
Problema ima i u Hrvatskoj, Mađarskoj, Rumuniji i Bugarskoj.
Tako se putnički kruzer Viking Ulur, koji plovi pod švajcarskom zastavom, nasukao se na Dunavu kod Salče, u rumunskom okrugu Mehedinci.
Na kruzeru, koji je trebalo da pristane u bugarski Vidin, bilo je 186 putnika i 52 člana posade.
Nakon što se brod nasukao, posada je angažovala drugo plovilo za prevoz putnika, ali ono nije uspelo da se približi dovoljno za bezbedno prebacivanje ljudi.
Zbog toga su u evakuaciju uključeni pripadnici bugarske granične policije, koji su patrolnim čamcima prevozili putnike na bezbedno.
Brod je isplovio iz luke Drobeta-Turnu Severin 27. jula uveče, a tokom plovidbe zaglavio se na sredini korita u oblasti Salča, poznatoj po brojnim peščanim sprudovima.
‘Moguće restrikcije vode u Srbiji’: hidrolog
„U narednih 15 do 20 dana, pa i čitav avgust, ne očekuju se neke značajnije padavine, kako kod nas, tako ni u uzvodnim državama, tako da će biti vrlo ozbiljna situacija i negativno će uticati na rečni saobraćaj“, dodaje hidrolog.
Vladiković je prethodno za N1 rekao da je širom Srbije vrlo nepovoljna hidrološka situacija i da bi već u avgustu moglo da bude restrikcija u vodosnabdevanju u pojedinim delovima zemlje.
Zbog niskog nivoa Dunava kod Novog Sada, voda je sada četvrte klase, što znači da je slabog ekološkog statusa zbog promene koncentracije rastvorenog kiseonika i visoke temperature vode, kažu iz lokalnog Gradskog zelenila.
Na popularnoj novosadskoj plaži Štrand i drugim mestima, kupanje u Dunavu je dozvoljeno, uz preporuku da se ljudi obavezno istuširaju kada izađu iz reke, prenosi Radio 021.
‘Izbegavati ribu iz Dunava u ovom periodu’: lekari
Zbog niskog nivoa Dunava smanjen je protok vode.
Uz visoku temperaturu i povećanu količinu organskih materija, koja najvećim delom dolazi iz kanalizacije koja se u Novom Sadu direktno ispušta u Dunav, zagađenost reke je znatno povećana, piše novosadski Radio 021.
Prema ispitivanju Instituta za javno zdravlje Vojvodine, broj ispitivanih štetnih mikroorganizama u Dunavu za sada je u dozvoljenim granicama, ali kažu da ipak postoje realni rizici po zdravlje određenih grupa ljudi.
Zbog povećane zagađenosti reke, iz Instituta za javno zdravlje preporučuju da se u toku ovog perioda izbegava konzumiranje rečnih riba.
„Ribe tokom života mogu da akumuliraju različite hemijske zagađujuće materije iz vode, sedimenta i lanca ishrane.
„Termička obrada može da smanji mikrobiološki rizik, ali ne uklanja hemijske zagađujuće materije i jedinjenja u tkivu ribe“, upozoravaju iz Instituta, citira Radio 021.
Vanredne mere u Mađarskoj zbog suše i nestašice vode
Vlada Mađarske uvela je vanredne mere zbog ozbiljne nestašice vode izazvane sušom, objavio je ministar za zaštitu životne sredine Laslo Gajdoš na Fejsbuku.
Gajdoš je rekao da je indeks suše u 66 od ukupno 84 mađarska vodoprivredna okruga premašio pragove definisane propisima, zbog čega su uvedene vanredne mere.
Ranije u julu, mađarski operator MAHART PasNave obustavio je većinu trajektnih linija između Budimpešte i susednih gradova.
Nekoliko kruzera bilo je prisiljeno da pristane u gradu Komarom na severu Mađarske tokom proteklog vikenda, pa su preostalih 90 kilometara do glavnog grada putnici prelazili autobusima.
Ugrožena plovidba i prevoz nafte
Izuzetno nizak vodostaj ugrozio je plovidbu teretnih brodova.
„Dunavom trenutno plove brodovi sa svega 25 do 30 posto kapaciteta, što je za brodare katastrofa.
„Na ovako niskim vodostajima mogu da plove samohodni brodovi, dok potiskivači zbog gaza od dva metra ne mogu da prođu“, kaže Branko Savić iz firme Yuagent Bezdan za Radio-televiziju Vojvodine.
Za teretna plovila podjednako su opasna i peščana i kamenita dna reke.
„Kod peščanog dna problem je pomeranje peska i pojava sprudova unutar plovnog puta i same promene plovnog puta.
„Ako je dno kameno nema toliko pomeranja, ali je opasnost mnogo veća, jer prilikom nasukavanja cepa se dno i buši brod“, kaže Savić.
Vodostaj Dunava mogle bi da poprave značajnije kiše u Alpima, ali Savić ne očekuje da će se u narednih mesec dana situacija bitnije poboljšati.
Zbog pada vodostaja, benzinske stanice u Srbiji prethodnih dana su imale problema sa uvozom goriva preko Dunava.
Ministarstvo rudarstva i energetike stoga je odobrilo Naftnoj industriji Srbije (NIS), ključnoj za funkcionisanje cele srpske privrede, i uvoznim kompanijama da koriste sopstvene operativne rezerve.
Posle ove dozvole stanje se normalizovalo.
Operativne rezerve nafte i derivata su obavezne zalihe goriva koje naftne kompanije, proizvođači i uvoznici moraju držati u vlasništvu i o sopstvenom trošku.
One služe za premošćavanje kratkoročnih teškoća u snabdevanju i stabilizaciju tržišta bez trošenja državnih rezervi.
Pesimistične prognoze meteorologa i hidrologa
Dunav je uobičajeno najniži u avgustu, što, prema upozorenju stručnjaka, znači da bi moglo da bude još većih problema.
„Naši klimatolozi, koji su upravo uradili izglede za naredna tri meseca, ne očekuju poboljšanje do sredine septembra.
„Temperatura će biti iznad prosečnih vrednosti, biće i deficit padavina tako da očekujem da ćemo, osim na Dunavu koji je sad već u vrlo lošoj situaciji, za nekih 10 dana na našim rekama, Zapadnoj, Južnoj i Velikoj Moravi, sa pritokama, polako ulaziti u takozvani biološki minimum“, rekao je hidrolog Vladiković.
Iz Elektroprivrede Srbije (EPS) kažu da suša i niski dotoci na Dunavu veoma nepovoljno utiču na rad hidroelektrana Đerdap 1 i Đerdap 2.
Posle 2025. godine, koja je od početka rada najveće hidroelektrane u Srbiji bila istorijski najlošija i po dotoku i po proizvodnji, i trenutna situacija je izuzetno hidrološki teška, saopšteno je iz EPS-a.
Ipak, iz EPS-a za RTS kažu da je snabdevanje električnom energijom stabilno i da nema razloga za brigu.
Nizak vodostaj najviše pogađa i snabdevanje vodom za navodnjavanje, a sistemi funkcionišu na granici mogućnosti, upozoravaju iz Javnog preduzeća „Vode Vojvodine“.
„Pumpe kod Bezdana i Bogojeva i dalje rade, ali smanjenim kapacitetom“, kaže Božidar Beloš iz „Vode Vojvodine“ za RTS.
Beloš kaže da barže trenutno prevoze približno polovinu uobičajenog tereta kako bi bezbedno prošle deonice na kojima su sprudovi najizraženiji.
Nizak nivo reke već se odražava i na rečni ekosistem.
Zašto je važno da u rečnom koritu bude dovoljno vode?
U vrelim letnjim mesecima, Dunavu ne nedostaje samo kiše već i topljenja snega još od prethodne zime.
„Vode iz pritoka prehranjuju Dunav, pa tako imate poplave koje donose velike količine vode koje korito reke ne može da primi, te se voda izliva.
„Sada imate drugi ekstrem, kada ne protiče dovoljno količine vode u rečno korito i onda je ono delimično puno“, rekla je ranije Dejana Đorđević, vanredna profesorka na katedri za hidrotehniku i vodno ekološko inženjerstvo na beogradskom Građevinskom fakultetu, za BBC na srpskom.
Kada nema dovoljno vode u rečnom koritu, brodovi moraju da smanje količinu tereta koju prenose, kako ne bi udarila u rečno dno, objašnjava ona.
Zbog toga se angažuju rečni bageri koji čine reku dubljom.
Dunav, druga najduža evropska reka
Dunav je reka koja protiče kroz deset zemalja (Nemačka, Austrija, Slovačka, Mađarska, Hrvatska, Srbija, Rumunija, Bugarska, Moldavija i Ukrajina).
Na njenim obalama nalaze se četiri prestonice: Beč, Bratislava, Budimpešta i Beograd.
Ukupna dužina Dunava je 2.857 kilometara, a kroz Srbiju reka se proteže na 587 kilometara.
Neke od najvećih pritoka Dunava su Tisa, Morava, In, Vah, Drava, Sava, Olt i Prut.
Dunav izvire u Nemačkoj, kod grada Donaušingen, a uliva se u Crno more.
Nastaje od dve manje reke – Breg i Brigah – što je čini drugom najdužom rekom u Evropi, posle Volge.
Mnogi ratni brodovi su potonuli tokom Drugog svetskog rata na dno Dunava, a kad opadne nivo reke, olupine mogu da se vide sa obale.
POGLEDAJTE FOTOGRAFIJE OVDE