Svi smo se više puta našli u sličnoj situaciji. Kasnimo na posao, sastanak ili dogovor i, kako bismo nadoknadili izgubljeno vreme, ubrzavamo, često makar nakratko prekoračujući ograničenje brzine.
Ipak, brzina nije vrlina koja štedi onoliko vremena koliko mislimo, a istovremeno značajno povećava potrošnju goriva. To je potvrdilo istraživanje Univerziteta u Minesoti, sprovedeno na podacima o 120 miliona vožnji tokom nekoliko dana 2021. godine, piše Auto klub.
Istraživači su analizirali podatke o saobraćaju, ograničenjima brzine, karakteristikama puteva i topografiji terena. Između ostalog, zaključili su da je više od 43 odsto analiziranih putovanja obuhvatalo barem jedno prekoračenje brzine, dok su vozači ograničenje brzine prekoračivali tokom približno 12 odsto ukupnog vremena vožnje.
S obzirom na to da se milioni američkih vozača, uprkos prilično strogim kaznama i posledicama za prebrzu vožnju, svakodnevno odlučuju na prekoračenje ograničenja, postavlja se pitanje kakvi bi rezultati bili u Evropi, odnosno Srbiji, gde vozači ipak imaju nešto opušteniji odnos prema brzini.
Najčešći izgovor za prebrzu vožnju jeste da se tako štedi vreme. Međutim, istraživanje je prilično jasno srušilo taj mit, pokazavši da razlika između poštovanja i prekoračenja ograničenja brzine iznosi svega 54 sekunde po danu.
Uostalom, da velika brzina ne štedi onoliko vremena koliko nam se čini može se dokazati i matematički. Primer profesora matematike Joséa Ángela Murcije pokazuje koliko je mala korist od povećanja brzine sa 120 na 140 km/h. Naizgled velika razlika zapravo donosi uštedu od svega oko četiri sekunde po kilometru.
Drugim rečima, matematika pokazuje da sa povećanjem brzine ušteda vremena postaje sve manja, jer svaki dodatni kilometar na sat donosi manju uštedu nego prethodni.
Osim što ne štedi mnogo vremena, veća brzina zahteva i više energije motora za savladavanje otpora vazduha, što dovodi do proporcionalno veće potrošnje goriva. Sličan zaključak donet je i analizom vozača električnih automobila: umerenije brzine znače manju potrošnju struje i veći domet.
Jasno je i da, nezavisno od vrste pogona, brzina igra važnu ulogu u saobraćajnim nesrećama. Pri većim brzinama vozač ima manje vremena da reaguje na neočekivane situacije, pa kada se razlika u vremenu putovanja meri u sekundama, dodatno rizikovanje teško ima smisla.
Na kraju, vožnja propisanom brzinom nije važna samo zbog izbegavanja kazni. Ona znači i manju potrošnju goriva ili veći domet kod električnih automobila, manje emisije i, što je najvažnije, veću bezbednost u saobraćaju.
A tu je i činjenica koju potvrđuje matematika: prekomerna brzina ne znači nužno da ćete na odredište stići mnogo ranije.