Vatrogascima i spasiocima koji se već mesec dana bore sa požarom u Deliblatskoj peščari sa zemlje i neba stiže novo pojačanje. Sinoć je saopšteno da je Srbija prihvatila pomoć Evropske unije, posredstvom aktiviranog Mehanizma civilne zaštite EU. Četiri helikoptera, vozila i ljudstvo stižu nakon što se u akciju uključio i ruski avion “iljušin 76”. Viši stručnjak za upravljanje šumskim požarima i konsultant inicijative “Waldbrand Klima Resilienz” Lindon Pronto rekao je za Insajder da značaj pomoći zavisi od toga koliko se ona efikasno koristi, navodeći da se previše insistira na letelicama, a da je zaista potrebno više ljudi na terenu sa odgovarajućom obukom, alatima i višenamenskim vozilima za pristup teškim područjima.
Srbija je juče prihvatila ponudu četiri helikoptera Black Hawk iz strateških rezervi (RESCEU) kojim direktno raspolaže Evropska Komisija i koji su raspoređeni u Rumuniji, Češkoj i Slovačkoj. Reč je o jednom helikopteru iz Rumunije – kapaciteta nosivosti vode 2,6 tona, dva iz Češke – kapaciteta nosivosti vode 3,5 tona i jednom iz Slovačke – kapaciteta nosivosti vode 3,5 tona. Prihvaćena je i pounda Nemačke, odnosno vatrogasno-spasilački tim od 55 članova i 24 vozila i ponuda Rumunije koja bi uputila tim od 69 članova i 15 vozila, saopšteno je iz MUP-a.
Međutim, pre nego što je ova pomoć zatražena prošlo je tačno mesec dana. Dan radnije, u borbu s požarom se aktivirao ruski avion “Il-76”.
U Srbiji već neko vreme traje polemika o tome zašto se toliko čekalo da Beograd zatraži pomoć iz inostranstva na koju ima pravo. U okviru Mehanizma EU i Srbija je nedavno slala pomoć Španiji i Francuskoj.
Viši stručnjak za upravljanje šumskim požarima inicijative WKR Lindon Pronto rekao je za Insajder, odgovarajući na pitanje o tome zašto se ovoliko čekalo na traženje pomoći, da ne veruje da postoje nekakvi politički motivi za to, s obzirom da je Srbija nedavno pomogla Španiji kroz Mehanizam i da je partner koji potpuno učestvuje u njemu.
Pronto ima više od 20 godina iskustva i znanja u oblasti upravljanja šumskim požarima, a pružao je podršku, radio, istraživao i sprovodio operacije na terenu u više od 30 zemalja Severne i Južne Amerike, Evrope, Azije, Afrike i Bliskog istoka.
Radio je kao vatrogasac u Šumarskoj službi SAD pre nego što se preselio u Nemačku, gde je radio za Globalni centar za praćenje požara (Global Fire Monitoring Center), Međunarodne programe Šumarske službe SAD/USAID, Evropski institut za šume (EFI) i Fondaciju Pau Costa.
Zašto je Srbija toliko čekala da zatraži pomoć putem Mehanizma EU?
Govoreći o tome zašto je Srbija toliko čekala da zatraži međunarodnu pomoć ističe da je njegova pretpostavka da, kao i u većini drugih zemlja, postoji težnja da se pokuša sa iscrpljivanjem nacionalnih kapaciteta pre nego što se zatraži pomoć.
“Da li je to mudra strategija ili ne, drugo je pitanje, s obzirom na to da su teški uslovi nedeljama unazad bili prognozirani za Srbiju. Konačna misao je, možda, s obzirom na broj izazovnih situacija širom cele Evrope, da je Srbija smatrala da su šanse za dobijanje pomoći sa strane, pre nego što se iscrpe domaći kapaciteti, prilično male”, naveo je Pronto.
Podsetimo, i načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić je juče rekao da, kada se traži međunarodna pomoć, prvo svi pitaju da li su iskorišćeni domaći kapaciteti, pogotovo kada toplotni talas pogađa zemlje koje do sada nije pogađao.
“Koordinacija između zemlje i vazduha – slaba tačka u balkanskim zemljama”
Sada je izvesno da u Srbju dolaze četiri helikoptera iz EU, spasioci i vozila, a Pronto je, na pitanje šta sve može da se dobije u okviru Mehanizma, rekao da pomoć zavisi od toga šta je zatraženo i šta su države članice u mogućnosti ili voljne da ponude. On naglašava da su letelice samo jedan od resursa.
“Postoje i Kopneni moduli za gašenje šumskih požara sa vozilima (GFFF-V) i Kopneni moduli za gašenje šumskih požara (GFFF) koji se sastoje od ekipa sa ručnim alatom. Takođe se može zatražiti i tehničko osoblje, kao i osoblje za procenu i koordinaciju. Ponekad efikasniji oblici pomoći mogu biti specijalizovane jedinice za podršku u donošenju odluka, poput španskog tima FAST, koji pruža podršku pri analizi požara na terenu ili podržava koordinaciju između vazduha i zemlje, što je slaba tačka u balkanskim zemljama – posebno kada u pomoć priteknu letelice iz inostranstva”, ukazao je Pronto.
NASTAVITE SA ČITANJEM NA— insajder.net