Cene proizvoda u velikim trgovinskim lancima veoma brzo bi mogle da postanu znatno dostupnije i lakše za poređenje. Predlog zakona o zaštiti potrošača predviđa da trgovci koji ispunjavaju određene uslove, cenovnike objavljuju u digitalnom i mašinski čitljivom formatu, a podatke ažuriraju svaki put kada promene cenu. Međutim, da li će veća transparentnost zaista doneti i niže cene zavisiće mnogo više od stvarne konkurencije i primene propisa, ali i od navika potrošača i strukture domaćeg maloprodajnog tržišta, nego od objavljivanja podataka, ocenjuju sagovornici Insajdera Dejan Gavrilović iz Efektive i ekonomista dr Dragovan Milićević, nekadašnji državni sekretar u Ministarstvu trgovine.
Cene u trgovinama uskoro bi mogle da postanu znatno transparentnije, ali bi to za velike trgovinske lance značilo i novu administrativnu obavezu. Umesto dosadašnjeg slanja cenovnika jednom nedeljno, trgovci bi, prema novim pravilima koja predviđa Predlog zakona o zaštiti potrošača, morali da ih objavljuju u digitalnom, mašinski čitljivom obliku i ažuriraju svaki put kada promene cenu nekog proizvoda. Cenovnici bi bili dostupni i na internet stranicama trgovaca i na Nacionalnom portalu otvorenih podataka, što bi građanima trebalo da omogući lakše poređenje cena i praćenje njihovog kretanja.
Nova pravila, međutim, neće važiti za baš svaku prodavnicu. Obaveza objavljivanja digitalnih cenovnika odnosiće se na trgovce na malo koji su u prethodnoj poslovnoj godini ostvarili prihod od prodaje veći od tri milijarde dinara i koji prodaju robu iz kategorija obuhvaćenih pravilnikom.
Među njima su, između ostalog, mleko i mlečni proizvodi, jaja, meso i riba, voće i povrće, hleb i peciva, brašno, ulje, šećer i testenine, bezalkoholna pića, kafa i čaj, ali i kućna hemija, proizvodi za ličnu higijenu, kozmetika, pelene, hrana za bebe i kućne ljubimce, kao i alkoholna pića.
Za trgovce koji ispunjavaju ove uslove, to znači da više neće biti dovoljno da cene budu dostupne samo na policama i u samim prodavnicama. Cenovnik će morati da bude objavljen na internet stranici trgovca, i to posebno za svaki prodajni objekat, ukoliko se cene razlikuju od prodavnice do prodavnice. Podaci će istovremeno morati da budu dostupni i preko Portala otvorenih podataka, u formatu koji omogućava njihovu automatsku obradu i poređenje.
U takvom cenovniku trebalo bi da se nađu podaci koji omogućavaju preciznu identifikaciju i poređenje proizvoda – od naziva i robne marke, preko barkoda i jedinice mere, do redovne i eventualno snižene cene, perioda trajanja sniženja i stope PDV-a. Pravilnik predviđa i da se cenovnici dostavljaju u mašinski čitljivom formatu, odnosno CSV fajlu, kako bi podaci mogli lakše da se obrađuju i upoređuju.
Najvažnija promena za trgovce biće, međutim, učestalost ažuriranja. Cenovnik neće moći da ostane isti ukoliko se cena nekog proizvoda promeni – trgovac će morati da objavi novi, važeći cenovnik sa ažuriranim podacima. Istovremeno, cenovnik koji važi prvog dana svakog meseca moraće da ostane sačuvan, čime bi trebalo da se obezbedi i svojevrsna istorija kretanja cena.
Ideja je, dakle, da kupac ne mora da obilazi više prodavnica da bi proverio gde je određeni proizvod jeftiniji, već da podaci o cenama budu javno dostupni i uporedivi. Za velike trgovce to, međutim, znači novu obavezu da svaku promenu cene prati i odgovarajuće ažuriranje digitalnog cenovnika.
Gavrilović (Efektiva): Pretraga i poređenje treba da budu jednostavni
Prema rečima Dejana Gavrilovića iz Udruženja za zaštitu potrošača Efektiva, osnovna ideja digitalnih cenovnika jeste da kupcima omogući lakše i brže poređenje cena, kako bi unapred mogli da isplaniraju kupovinu i svoju potrošačku korpu.
„Pa onda naprave spisak proizvoda koji im treba, pogledaju cenovnike i kažu: tri stvari ću kupiti kod ovog, pet kod onog, šest kod onog, i onda naprave jedan krug, pokupuju to i na taj način uštede. To jeste, u principu, dobra mera“, kaže Gavrilović.
On, međutim, podseća da je i ranije postojao sistem u okviru kojeg su trgovinski lanci bili obavezni da dostavljaju podatke o cenama, ali da on, kako ocenjuje, nije bio dovoljno pregledan i jednostavan za korišćenje.
„Mana toga je bila što je to bilo jako nepregledno i trošilo je baš mnogo vremena da se pronađe šta treba“, navodi Gavrilović.
Zato smatra da će nova mera imati stvarnu korist za potrošače samo ukoliko pretraga i poređenje cena budu dovoljno jednostavni i automatizovani.
PROČITAJ VIŠE SA IZVORA — insajder.net