Pretposlednje ročište na ponovljenom suđenju bivšoj državnoj sekretarki u MUP-u Dijani Hrkalović i bivšem načelniku Službe za specijalne istražne metode Dejanu Milenkoviću trajalo je izuzetno kratko, jer su završne reči svih učesnika u postupku ipak odložene na raniji predlog Vladimira Đukanovića, advokata optužene Hrkalović.
Sudija je kratko obavestila prisutne u sudnici da je veće odlučilo da odbije predloge odbrane da se ispitaju dodatni svedoci, među kojima su bivši ministar policije Nebojša Stefanović, bivši direktor policije Vladimir rebić i nekadašnja viša javna tužiteljka Nataša Krivokapić.
Takođe je sudija odbila i da se na predlog optužene Dijane Hrkalović pribavi kao dokaz izvešta o njenom prelasku državne granice iz avgusta 2018. godine.
Nakon toga zakazala je iznošenje završnih reči za 29. oktobar, a nakon čega će optuženim Hrkalović i Milenkoviću biti izrečena druga prvostepena presuda Višeg suda u Beogradu.
Tok suđenja i odluka apelacije nakon prve presude
Podsetimo, Apelacija je ukinula prvu prvostepenu presudu Višeg suda u Beogradu kojom je Dijana Hrkalović osuđena na 16 meseci zatvora zbog trgovine uticajem, a Dejan Milenković oslobođen optužbe za zloupotrebu službenog položaja.
U pogledu njih dvoje naloženo je ponovno suđenje.
Budući da se sudilo i nekadašnjem načelniku novosadske policije Miloradu Šušnjiću i da je on osuđen na godinu dana zatvora, u odnosu na njega drugostepeni sud je presudu preinačio i umesto na godinu dana osudio na četiri godine zatvora što je duplo više od predložene kazne.
Tužilaštvo je inače za Hrkalović tražilo maksimalnu kaznu od pet godina, za Milenkovića godinu, a za Šušnjića dve godine zatvora.
Njima troje je suđenje trajalo dve godine i osam meseci, a u tom periodu ispitani su brojni svedoci, izvedeni pisani dokazi, ali emitovano je i više dokaznih video snimaka.
Hrkalović je prvi put uhapšena u oktobru 2021, a u pritvoru je provela ukupno osam meseci, a sudilo joj se za trgovinu uticajem u tri konkretna slučaja.
U prvom slučaju da je naredila Dejanu Milenkoviću da izveštaj o veštačenju Belivukovog telefona u postupku za ubistvo karatiste Vlastimira Miloševića, januara 2017. godine na tramvajskim šinama, ne dostavi Tužilaštvu na vreme.
Izveštaj je na kraju dostavljen kad je suđenje bilo pri samom kraju. U optužnici se navodi da je Hrkalović time otežala posao tužilaštvu, što je išlo naruku Belivuku koji je na kraju oslobođen.
U drugom slučaju Dijani Hrkalović se stavlja na teret da je naložila takođe Milenkoviću da se obriše deo snimka razgovora advokata Dragoslava Miše Ognjanovića, u kom je on govorio o njenim navodnim vezama sa kriminalcima, ali i o njenom privatnom životu. Advokat Ognjanović je ubijen u julu 2018, a njegove ubice do danas nisu otkrivene.
U trećem slučaju tužilaštvo Dijanu Hrkalović tereti da je načelniku novosadske policije Miloradu Šušnjiću naredila da kriminalca Darka Eleza lažno stavi na mere praćenja i prisluškivanja kako bi sprečila da ga istražuju druge policijske uprave.
U slučaju Dejana Milenkovića Tužilaštvo za organizovani kriminal navodi u optužnici i da je upravo on tražio da se celokupni materijal operativne obrade „Kroše“ izbriše, zbog toga što se u njemu pojavljuje Branko Stefanović, pokojni otac tadašnjeg ministra policije Nebojše Stefanovića. Cilj je bio da se sačuva ugled Branka i Nebojše Stefanovića.
Operativna obrada „Kroše“ iz 2019. godine odnosi se na meru tajnog snimanja i praćenja direktora javnog preduzeća ‘Srbijašume’ Igora Braunovića koji se nalazio pod istragom Odeljenja za borbu protiv korupcije zbog sumnje u zloupotrebe i korupciju.
Braunović je imao sastanak 28. maja 2019. godine u centru Beograda u restoranu ‘Maksim’, u vlasništvu Branka Stefanovića, oca ministra policije. Ono što policijski operativci koji su snimali Braunovića nisu očekivali, prema rečima svedoka, je da će za sto za kojim je bio Braunović sesti i Branko Stefanović. Očekivali su da će se tog dana, kako su sumnjali, dogoditi primopredaja novca, odnosno mita, za nameštanje tendera.