U nedelji koja je prethodila ratu SAD i Izraela protiv Irana, agencija Argus beležila je relativno niske izvozne cene ruske nafte, ukazuje Mihail Krutihin, stručnjak za tržište nafte i gasa, u tekstu za The Moscow Times.
Barel je pri utovaru u baltičkim lukama koštao u proseku 43,22 dolara, dok je cena za izvoz iz Crnog mora iznosila 41,24 dolara. Skuplja ruska nafta tipa ESPO iz luke Kozmino na Dalekom istoku prodavala se za 53,51 dolar po barelu. Diskont u odnosu na referentnu severnomorsku naftu (NSD) prelazio je 28 dolara.
U ruskoj vladi očekivali su da će poreska cena nafte u februaru iznositi oko 44,59 dolara po barelu. To je znatno manje od referentne cene od 59 dolara po barelu, predviđene takozvanim budžetskim pravilom.
Kada je cena nafte ispod tog nivoa, razlika se nadoknađuje iz Fonda nacionalnog blagostanja, dok se u slučaju viših cena višak sliva u taj fond. Niska cena nafte zato direktno povećava budžetski deficit.
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, Rusija je u februaru od izvoza nafte i naftnih derivata zaradila 9,5 milijardi dolara, što je 1,5 milijardi manje nego u januaru.
Ukupni prihodi od nafte i gasa u prva dva meseca ove godine pali su za 47,1 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine.
Cena nafte ključna je ne samo za državni budžet, već i za budućnost ruske naftne industrije.
Nezavisni analitičari procenjuju da troškovi proizvodnje kod novih projekata iznose oko 47 dolara po barelu.
Kada cena padne ispod tog nivoa, razvoj novih nalazišta postaje neisplativ, pa kompanije nastavljaju da eksploatišu stara polja gde su investicije već odavno otplaćene, a operativni troškovi relativno niski.
Rat u regionu Persijskog zaliva naglo je podigao cenu ruske nafte Urals.
PROČITAJ VIŠE SA IZVORA — danas.rs