Najzad! Tako bi u jednoj reči moglo da se definiše to što je Srbija iz čekaonice Evropskog platnog saveta (EPC) došla do karte da se priključi kompoziciji elitnog voza, zvanog SEPA (Single Euro Payments Area), u kome privilegovani ne plaćaju skupe karte za transakcije novca ka i iz Evropske unije. Tu kartu je zvanično Narodna banka Srbije dobila maja prošle godine, a 13. marta ove udaren je štambilj da smo postali 41. vagon ove kompozicije, na čijem peronu ćemo stajati do 5. maja 2026. godine, kada praktično kreće plaćanje u okviru te platne šeme.
Ta platna šema trebalo bi da donese Srbiji uštede od 50 do 60 miliona evra godišnje, a za sada će se odnositi samo na SEPA Credit Transfer, dok će za Instant Credit Transfer (trenutni transfer kredita) i SEPA Direct Debit (direktno zaduživanje) primena početi za godinu dana,jer banke još uvek nisu tehnički spremne i za njih. I pored toga, muke po SEPA završene su, a paradoks u celoj ovoj priči je to što smo sa sporednog briselskog koloseka na glavni uspeli da stignemo posle Severne Makedonije, Moldavije, Albanije i Crne Gore, koje su dobile blanko kartu za priključenje ovom sistemu, dok Srbija nije, već je morala da ispuni i dodatne uslove, koji su se odnosili na korekciju određene regulative.
To je paradoks jer NBS, iako je prva na Zapadnom Balkanu započela pripreme za ulazak u SEPA sistem, u ovo društvo ulazi poslednja. Ali bolje ikad nego nikad jer ovim ulaskom srušena je ekonomska rampa kojom će se provizija od 30 do 40 evra za jedan bankarski transfer od maja svesti na svega jedan ili dva.
Za one koji ne znaju, SEPA je stvorena sa ciljem da pojednostavi platne usluge unutar članica EU i nekih drugih evropskih zemalja i da ovaj sistem omogući da se domaći i međunarodni novčani transferi tretiraju na isti način, bez dodatnih troškova. Kada se Srbija priključi SEPA, to će značiti da će građani i preduzeća moći da obavljaju transakcije sa zemljama EU kao da šalju novac unutar svoje zemlje.To do sada nije bio slučaj, pa su građani i privreda plaćali transakcije značajno više od onih koje su u sistemu SEPA. Tako bar pokazuje analiza Svetske banke, na koju se poziva NBS, po kojoj su troškovi bezgotovinskih prekograničnih transakcija u regionu Zapadnog Balkana i do šest puta veći u odnosu na zemlje EU.
PROČITAJ VIŠE SA IZVORA — nin.rs