Od 5. maja građani i privrednici će u 18 banaka u Srbiji svoje platne transakcije u evrima obavljati na jednostavniji način. I, kako se očekuje – po nižim naknadama. Srbija je postala deo jedinstvenog područja za plaćanja u evrima SEPA. Sudeći prema prvim objavljenim naknadama – one će biti niže od dosadašnjih.
Prema tarifniku Yettel banke, naknada za bezgotovinski prenos novčanih sredstava u evrima sa deviznog tekućeg računa u evrima (na platni račun u inostranstvu), biće 0,4 odsto, odnosno minimum 600 dinara, a maksimum 4.000 dinara. Prijem novčanih sredstava iz inostranstva na devizni tekući račun u evrima: naknada za SEPA platne transakcije je 0,4 odsto (minimum 240 dinara, maksimum 6.000 dinara). Preko starog, SWIFT sistema, maksimalni iznosi naknada za transakcije u evrima bili su 30.000 dinara, odnosno 10.000 dinara.
Zajednički nastup
U domenu slobodne trgovine Srbija i region Zapadnog Balkana iskoristili su sporazum CEFTA. Ali bi u integraciji u evropsko tržište, region morao da nastupi kao jedna ekonomska celina, jer nas tako posmatraju i investitori. Zašto to izostaje i zašto su neuspešne dosadašnje inicijative poput Otvorenog Balkana, za Forbes Magazin analizirao je Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije.
„Kada govorimo o tom jedinstvenom regionalnom tržištu, ono podrazumeva veću integraciju nego što je sam Sporazum o slobodnoj trgovini. Dakle, to jedinstveno tržište bi trebalo da funkcioniše ukoliko bi bilo uspostavljeno na onom sistemu četiri ekonomske slobode. Slobodan promet robe, usluga, ljudi i kapitala. Međutim, bile su različite inicijative koje su gurale region u tom pravcu i tu je bio Berlinski proces, inicijativa Otvoreni Balkan, koja se u početku zvala mini šengen itd. Ali mi smo ovde u regionu imali različite političke neusaglašenosti i iz tog razloga je došlo do dodatnog ograničavanja ovog sporazuma, da on ne može da dobije onu punu snagu kako je bio dizajniran“, navodi Stanić.
Kako razvijati CEFTA
Prema njegovim rečima, sada se u okviru programa rasta za Zapadni Balkan koji je usvojila Evropska unija, govori kako treba da se razvija regionalna integracija i da se u jednom trenutku priključi zajedničkom evropskom tržištu.
„Međutim, danas imate zemlje u okviru regiona Zapadnog Balkana koje su dobile politički vetar u leđa i koje će postati članice Evropske unije. Tu mislim na Crnu Goru i Albaniju. Samim tim gubi se njihovo interesovanje da razrađuju i dodatno unapređuju Cefta sporazum. Međutim, ono što je bitno naglasiti je da dok se to ne desi treba u naredne 2-3 godine raditi na tom sporazumu. Bez obzira na to što imamo porast iz godine u godinu unutrašnje interregionalne trgovine, polako sve teže dolazimo do evropskog tržišta.
Ne samo Srbija nego i druge zemlje regiona, imajući u vidu razna ta ograničenja, koja možemo slobodno nazvati protekcionističkim merama, kao što su kvote na čelik, ograničenje za kamiondžije da ne mogu da budu više od tri do šest meseci na teritoriji Evropske unije. Bitno je naglasiti da kada već imamo tu razdvojenost u interesima zemalja regiona Zapadnog Balkana, sa jedne strane Crnu Goru i Albaniju, a sa druge strane Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Severnu Makedoniju, jako je bitno da se bar usaglase odnosi između ove tri poslendje države“, rekao je za Forbes Magazin Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije.
POGLEDAJ VIDEO I PROČITAJ VIŠE SA IZVORA — forbes.n1info.rs