Za razliku Mrdićevih zakona, čije je usvajanje bilo praćeno oštrim kritikama domaće javnosti i evropskih institucija, takozvani Petrašinovićevi zakoni idu ka usvajanju uz daleko manje prepreka. Ove nedelje počela su javna slušanja o izmenama četiri izborna zakona, a sva je prilika da će nacrti u najskorijem periodu da se nađu pred poslanicima Narodne skupštine. Razlog zbog kojeg izmene izbornog zakonodavstva teku daleko glađe je zbog toga što problem nije toliko u onome što u zakonima piše – koliko ono što u njima ne piše.
Na javnom slušanju ove nedelje nalazi se izmene četiri zakona – Zakona o izboru predsednika Republike, Zakona o izboru narodnih poslanika, Zakona o lokalnim izborima i Zakona o Ustavnom sudu.
Juče je javno slušanje organizovano u Nišu. Predstavnici vlasti su insistirali da se izmenama ispunjavaju preporuke ODIHR-a, dok su iz opozicije kritikovali pojedina rešenja ocenjući da se radi o kozmetičkim promenama izbornih uslova.
Među predloženim izmenama su one koje bi omogućile da jedan birač da podršku za više izbornih listi, da se uvede obavezna obuka za članove biračkih odbora, kao i dopune koje bliže definišu uslove koje manjinske liste moraju da ispune. Izmene Zakona o ustavnom sudu utvrđuju rok za koji bi sud morao da odluči o izbornim sporovima kako bi se izbegla situacija po kojoj se i dalje čeka odluka suda po izbornom sporu vezanim za poslednje parlamentarne izbore iz decembra 2023. godine.
Sve ove izmene su na tragu ODIHR preporuka. Podsetimo, nakon parlamentarnih izbora iz 2023. godine koji su bili praćeni optužbama da se vlast koristila širokom lepezom izbornih mahinacija organizacija ODIHR je sačinila izveštaj u kojem su pobrojane sve manjkavosti našeg izbornog sistema. U izveštaju je pobrojano i 25 preporuka kako bi se sistem unapredio, a do sada nijedna nije u potpunosti sprovedena.
Ove zakonske izmene bi trebalo da doprinesu ispunjavanju nekoliko preporuka, ali su van zakona ostale one koje su određene kao najznačajnije. Tako se nigde u ovim zakonima ne spominje pitanje funkcionerske kampanje, pritisaka na birače ili činjenice da politički akteri nemaju podjenak pristup medijima.
Ispunjavanje ODIHR preporuka je takođe jedna od obaveza koju je Srbija preuzela na sebe kroz Reformsku agendu, od čega zavisi isplata sredstava iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Javna slušanja o izmenama četiri izborna zakona, podudaraju se sa signalima da Evropska komisija razmatra da li da privremeno obustavi isplatu sredstava Srbiji.
„Preporuke koje suštinski ništa neće promeniti“
U opoziciji, koja nije previše glasno kritikovala predložene zakone, priča oko brzog usvajanja izmena zakona se svodi na pokušaj da se odobrovolje evropske institucije, a da se istovremeno ne potresu temelji izbornog sistema koji favorizuje vlast.
Kako navodi Ana Jakovljević, narodna poslanica i potpredsednica Narodnog pokreta Srbije cilj vlasti je da, posle svega što se izdešavalo sa Mrdićevim zakonima, pokaže da su i dalje na evropskom putu.
„Izabrali su da ispune preporuke koje suštinski neće ništa promeniti, a opet za ta rešenja ne može da se kaže da su previše loša. Primera radi, niko ne može da ospori potrebu da članovi biračkih odbora moraju da prođu obuku, ali je preskočena preporuka da se osposobi stručna služba Republičke izborne komisije. Sve je to u suštini dimna zavesa kojom vlast prikazuju da nešto konstruktivno rade“, ističe Jakovljević.
Isto viđenje uticaja predloženih izmena zakona ima i poslanica Danijela Nestorović iz Ekološkog ustanka napominjući da je vlast izabrala da ispuni „najbezbolnije mere“.
„Cilj je da mogu da kažu da su ispunili neke preporuke, to je cela računica. Ja pretpostavljam da će ti zakoni vrlo brzo, već polovinom maja, da se nađu u Narodnoj skupštini“, ističe Nestorović.
Ona napominje da sumnja da će vlast otići znatno dalje u ispunjavanju preporuka, jer kako ističe, prema njihovom viđenju ne postoji ništa sporno u izbornim uslovima.
„Predstavnici vlasti su i ranije izjavljivali da oni ne vide ništa sporno u recimo funkcionerskoj kampanji, njima je takva praksa potpuno normalna. Izborne manipulacije su prosto okvir vladavine, tako da zakone kojima bi bili ispunjene apsolutno sve preporuke ODIHR-a ne treba očekivati dok ne dođe do promene vlasti“, napominje Nestorović.
Šta je sa Komisijom za reviziju biračkog spiska?
Paralelno sa izmenama ova četiri zakona, najveći pomak u ispunjavanju ODIHR preporuka predstavljalo je formiranje komsiije za reviziju biračkog spiska. Upravo je pitanje raščišćavanja biračkog spiska bilo definisano kao jedno od prioritetnih od strane ODIHR-a. Ipak, više meseci nakon formiranja komsije, nema javno dostupnih informacija o tome koji koraci su preduzeti kako bi se razrešilo pitanje validnosti biračkog spiska.
Ana Jakovljević ističe da se predstavnici opozicije i civilnog sektora suočavaju sa određenim opstrukcijama.
„Trenutno se u komisiji prelamaju neke stvari. Deo članova želi da uđe u suštinu problema, ali se suočavaju sa otporom Ministarstva državne uprave i Ministarstva unutrašnjih poslova. U toku su razgovori i videćemo da li će u skorijem periodu da budu ostvareni neki pomaci. Naše je da se borimo i pored poteškoća u radu“, zaključuje Jakovljević.