Skoro pet godina otako je postavljen za Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (BIH), Kristijan Šmit je najavio odlazak.
Doneo je „ličnu odluku“ da okonča službu u BiH, o čemu je obavestio i Veće za sprovođenje mira (PIC) i zatražio da započnu proces imenovanja njegovog naslednika, saopštila je Kancelarija visokog predstavnika.
Naglasio je da će ostati na funkciji do izbora novog.
Tokom drugog najdužeg mandata Visokog predstavnika, nijedna njegova odluka nije poništena na sudu, ostvaren je zanačajan napredak, ali je potrebno učiniti još mnogo, navodi se u saopštenju.
Šmit navodi „privatne razloge“ za ostavku, ali je njegov potez usledio posle snažnog i dosad nezabeleženog pritiska američke administracije, uz nedostatak podrške ključnih evropskih aktera, kaže Adnan Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost iz Berlina.
„Pritisak iz SAD-a postao je toliko snažan da ga je malo ko među višim zvaničnicima bio spreman javno da brani“, dodaje analitičar u razgovoru za BBC na srpskom.
Američki Stejt department odao je priznanje Šmitu za „godine predanog rada i dostignuća“.
„Njegova odluka da napusti Sarajevo dolazi u pravom trenutku, dok međunarodna zajednica zajedno radi na okretanju nove stranice i deeskalaciji napetosti u BiH“, rekao je portparol Stejt departmenta za BBC.
Sjedinjene Države nastavljaju da podržavaju Dejtonski mirovni sporazum i suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, dodao je.
U tekstu o Šmitovoj ostavci, nemački list Frankfurter algemajne cajtung je napisao da SAD mesecima traže da on ode, navodno, jer se usprotivio američkim biznis interesima o gradnji gasovoda.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH u ime Ujedinjenih nacija nadgleda i koordiniše sprovođenje Dejtonskog sporazuma, kojim je 1995. okončan rat u Bosni i Hercegovini.
„Visoki predstavnik, koji je uvek bio pod napadom Rusije, sada je oboren i od Sjedinjenih Američkih Država“, napisao je na Iksu prvi Visoki predstavnik u BiH Karl Bilt o ostavci Šmita.
„EU je bila slaba i nepažljiva u svom pristupu, ali sada mora da se sabere“, dodao je Bilt.
Šmit se susretao i sa raznim preprekama na domaćem planu, a najviše sa oštrim suprostavljanjem rukovodstva Republike Srpske (RS), jednim od dva entiteta BiH, predvođenog Miloradom Dodikom, koji je često govorio da ne priznaje ni Šmita ni njegove odluke.
Šmit je nelegitimni predstavnik jer nije izabran glasanjem u Savetu bezbednosti UN, bila je glavna zamerka vođstva RS.
Dodik, doskorašnji predsednik RS, slavodobitno je na društvenoj mreži Iksu napisao da je nemački diplomata „pokušao da napravi mnogo zla, ali je na kraju sopstvenim delovanjem samo potvrdio činjenicu da je Republika Srpska neuništiva“.
„Kristijan Šmit odlazi iz BiH onako kako je u nju i došao – bez legitimiteta, bez odluke Saveta bezbednosti UN i bez međunarodnog prava na njegovoj strani“, napisao je Dodik, predsednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vladajuće stranke u RS.
„Sve vreme Šmitovog mandata bilo jasno da je reč o čoveku koji je u BiH boravio i delovao mimo procedura na kojima bi trebalo da počiva međunarodni poredak.
„Zato je i svaka marka njegove previsoke plate bila jednako nelegalna kao i odluke koje je pokušavao da nameće“, dodao je.
Dodik je predložio Šmitu da taj novac „pokloni u humanitarne svrhe“.
Zašto Šmit odlazi i kakve veze Vašington ima sa tim?
Nemački list Frankfurter algemajne cajtung je napisao da „poslednjih nedelja, očigledno čak i uz ultimatum, SAD traže od Šmita da odmah podnese ostavku“.
„Vašington navodno želi da postavi naslednika kojim je lakše upravljati“, piše list.
Isti list je prethodno objavio i tekst kako je američka kompanija AAFS, povezana sa Donaldom Trampom, zainteresovana za gradnju terminala za tečni prirodni gas u BiH.
Služio bi za transport američkog gasa, uz planove za izgradnju elektrana na gas u BiH, čija se ekonomska opravdanost dovodi u pitanje, dodaje se u tekstu.
Šmit je, prema pisanju lista, izrazio zabrinutost zbog toga i time okrenuo Amerikance protiv sebe.
Nije bez značaja ni to što je Banjaluku nedavno posetio Donald Tramp Mlađi, najstariji Trampov sin, kao i najave određenih poslovnih skupova i investicionih konferencija u Republici Srpskoj uz učešće američkih i politički bliskih poslovnih krugova.
Nemački list povezuje pritiske na Šmita i sa lobiranjem iz Republike Srpske, uz podsećanje da su SAD u oktobru 2025. godine ukinule sankcije Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima bez javnog obrazloženja.
PROČITAJ VIŠE SA IZVORA — danas.rs