U Srbiji 700.000 ljudi nema nijedan zub, odnosno 11, 1 odsto stanovnika. Da ovaj podatak deluje neverovatno saglasni su i lekari, ali navode brojne probleme koji su tome predhodili da se oralno zdravlje građana ocenjuje kao poražavajuće.
Bolja prevencija i edukacija građana o oralnom zdravlju doprinela bi tome, kako kažu, da nam zubi traju duže, a troškovi lečenja budu manji. Druga stvar je što zdravstveno osiguranje ne omogućava pacijentima da biraju stomatologa.
Na ovaj podatak, kao aspekt invaliditeta, ukazala je nevladina organizacija Doktori protiv korupcije povodom Nedelje zdravlja usta i zuba, koja se tradicionalno obeležava u trećoj nedelji maja.
Doktori protiv korupcije ukazuje da je bezubost u starosnoj grupi preko 65 godina veća od 40 odsto što je daleko viši nego u razvijenim zemaljama (u Italiji je 19 odsto, a u Sloveniji, 16 odsto), dok u uzrastu od 12 godina sve zdrave zube ima 36 odsto dece, a u uzrastu od 15 godina ima 22 odsto.
Kako ističu, oboljenja usta i zuba, karijes (zubni kvar) i parodontopatija (oboljenje potpornog aparata zuba), predstavljaju najčešća nezarazna oboljenja čoveka i imaju veliki zdravstveni, socijalni, a i ekonomski značaj.
Ocenjuju da je oralno zdravlje građana Srbije poražavajuće, uprkos visokoj potrošnji za stomatološke usluge. Prema njihovim navodima, u državnoj stomatologiji ove godine predviđeno je 96 miliona evra (11.25 milijardi dinara) za zbrinjavanje zaštićenih kategorija stanovništva, dok građani za lečenja lezija zuba i usta privatnom sektoru daju još višestruko više novca.
„Nažalost, iako stomatologija troši pet odsto od ukupne godišnje potrošnje za zdravstvo koja u Srbiji iznosi 10 odsto bruto društvenog proizovda, oralno zdravlje nacije je alarmantno u odnosu na uložene stotine miliona evra“, navode „Doktori protiv korpucije“. Smatraju da je rešenje u tome da se omogući ugovaranje privatnih stomatologa sa RFZO za potrebe lečenja zaštićenih kategorija stanovništva.
„Demonopolizacija finansiranja dovodi do širenja ponude čime bi se ostvario iskorak u pravu na slobodan izbor stomatologa uz snažno povećanje konkurentnosti i efikasnosti cele službe“, poručuju.
Jovan Vujičić, predsednik UO Udruženja mladih stomatologa Srbije, saglasan je da je prvi i primarni problem zbog ovakve statistike prevencija i edukacija građana o važnosti oralne higijene, te da na tome treba raditi.
“Ljudi nisu dovoljno edukovani o održavanju zdravlja svojih zuba i onda vrlo lako ostaju bez istih. Odlazak kod stomatologa na žalost, ne samo kod nas nego svuda, odlaže se do besmisla. Izbegavaju da odu na pregled možda zbog neke traume, jer 20 do 30 odsto pacijenata ima strah od stomatologa, tako da mi je ta bezubost s te strane i jasna. S druge strane, imamo ljude koji ne žele da plate održavanje svojih zuba. Četkica i pasta ujutru i uveče, po pet minuta, i redovne kontrole kod stomatologa na šest meseci i zubi će ostati tamo gde treba da budu. To bi im svakako bilo jeftinije, a i životni vek njihovih zuba bi bio duži”, kaže naš sagovornik.
I lekar iz Novog Sada Uroš Ustić smatra da su ovi “katastrofalni podaci posledica pre svega zdravstvene neprosvećenosti”, ali i zbog toga što je stomatologija skrajnuta.
“Malo mi je to prevelika brojka za broj bezubih ljudi, više bih poverovao da pričamo o krezubim ljudima. Mada, mi imamo jako veliki broj stanovništva koji ima preko 65 godina. Građani nemaju naviku da idu na preventivne preglede, nego samo onda kada ih zub zaboli i kad su već popili šaku lekova. Mnogi se pravdaju time kako imaju imaju strah od zubara. Ima veze i sa stanjem u našoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti gde je stomatologija potpuno skrajnuta. Većina stanovništva danas ide kod privatnog stomalologa, to nam je postalo normalno. Tako da nedostatak novca jeste bitan činilac, ali nije presuđujući. Naš narod jednostavno nema naviku da ode kod stomatologa, kao što nema naviku da ode kod doktora na pregled”, ističe Ustić.
Anesteziolog iz Kraljeva Rade Panić smatra da je ovoj statistici doprinela i “racionalizacija” u zdravstvu.
“Prosto je neverovatna informacija za koju me pitate, verujem da je treba dobro proveriti. Sa druge strane, činjenica je da je zubni status građana Srbije jedan od najlošijih na ovim prostorima. Tome je, naravno, doprinela i „racionalizacija“ koja je rađena preko gašenja stomatologije i otpuštanja stomatoloških radnika. Država je gubila sudske procese, ali je bez obzira na to sprovela i drugi krug takve racionalizacije. Sve kako ne treba, a sve da bi EU prikazala da usaglašava pravne akte i tako uzimala finansijsku pomoć od EU. Verujem da će se u skladu sa principima koje zastupa Studentski pokret raditi na vraćanju dela paketa stomatoloških usluga na teret budžeta, a svakako će se raditi na edukaciji građana o značaju zdravih zuba”, navodi Panić.
Za pedijatra Tomislava Stevanovića iz Zrenjanina brojka od 700.000 ljudi bez svojih zuba je poražavajuća.
“U najvećoj meri problem su cene usluga privatnih stomatologa. A možda je razlog oralna higijena Vučićevih sendviča”, dodaje on.
Ova brojka deluje nadrealno i internisti iz Niša Dejanu Hristovu.
“Odavno znam da živimo Njuz.net ali molim novinare da još jednom provere ovu vest, jer deluje nadrealno čak i meni. Ako se ovako nastavi, SNS će morati da deli kašice umesto sendviča”, zaključuje on.
Kako objašnjavaju iz Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“ podatak o učestalosti stanovnika bez ijednog prirodnog zuba dobijen je iz Istraživanja zdravlja stanovništva Srbije.
„Poslednji dostupni podaci iz ovog istraživanja odnose se na 2019. godinu, dok su podaci prikupljeni istraživanjem iz 2025. godine još uvek u obradi. Učestalost stanovnika bez ijednog prirodnog zuba neznatno varira kroz cikluse istraživanja (10,2 odsto u 2006, 12,4 odsto u 2013. i 11,1 odsto u 2019. godini). Ovaj pokazatelj odnosi se na stanovništvo starosti 25 i više godina“, pojašnjavaju za Danas iz Batuta.
Prilikom tumačenja ovog indikatora, kako dodaju, treba imati u vidu da je među osobama koje nemaju svoje prirodne zube zabeležena sledeća učestalost upotrebe dentalnih proteza: 79 odsto u 2006, 82,3 odsto u 2013. i 80,1 odsto u 2019. godini.
„Na osnovu navedenog može se zaključiti da, uprkos gubitku prirodnih zuba, oko 80 odsto stanovništva koji pripadaju ovoj grupi ima uspostavljenu funkcionalnost oralnog sistema zubnim protezama. Prema Istraživanju zdravlja stanovništva Srbije iz 2019. godine učestalost stanovnika starijih od 15 godina života bez ijednog prirodnog zuba je iznosila 9,7 odsto“, ističu iz Batuta.