Ministar kulture Nikola Selaković izjavio je danas da je u sektoru kulture neophodno uvesti jasne zakonske norme i urediti sistem kako bi se sprečile zloupotrebe ustanova koje se finansiraju sredstvima svih građana.
Komentarišući stanje u kulturi, Selaković je u emisiji Prvog programa Radio Beograda „U sredu sa Bojanom Bilbijom“ naglasio da resori prosvete i kulture decenijama trpe udare i da se ranije vlasti nisu sistematski bavile korenitim uzrocima problema, preneo je Radio Beograd.
On je naglasio da bi donošenje zakona o pozorištu uvelo precizna pravila i norme rada u pozorišnim kućama širom zemlje.
„Nemamo zakon o pozorištu, zato nam je moguće da se javi takva vrsta javašluka kakvu imamo. Imamo pozorišta koja funkcionišu na osnovu Zakona o kulturi i Zakona o radu“, rekao je Selaković.
Istakao je da se državna sredstva, scene i ustanove kulture ne smeju zloupotrebljavati u dnevno-političke svrhe, istovremeno odajući priznanje brojnim umetnicima koji su profesionalno, dosledno i odgovorno čuvali svoj umetnički integritet.
Selaković se osvrnuo i na incident kada je pre godinu i po dana bio napadnut na Vračaru, ocenivši da je taj incident bio uvod u pritiske sa kojima se država suočavala tokom protesta i blokada i da je napadač kasnije identifikovan kao „aktivista opoziciono angažovan“.
Napad se, kako je naveo, dogodio početkom marta 2025. godine u večernjim časovima u Gružanskoj ulici, dok se peške vraćao ka stanu svojih roditelja, razgovarajući telefonom sa kumom.
„Čovek je počeo da mi se približava s leđa, i to trčećim korakom, uzvikivao je različite uvrede, psovke. Ja sam razgovarao telefonom, pogledao i nastavio dalje da idem. U tom trenutku, on mi se približio, po glasu sam čuo da je blizu. Okrenuo se, i u tom trenutku, kad sam se ja okrenuo, on me je udario“, rekao je Selaković, dodajući da su mu tom prilikom polomljene naočare i naneta posekotina na nosu.
Prema Selakovićevim rečima, napadač je kasnije identifikovan kao opoziciono angažovani aktivista, a slučaj je završen sporazumom o priznanju krivice sa Prvim osnovnim tužilaštvom u Beogradu za krivično delo ugrožavanja sigurnosti, uz izrečenu uslovnu kaznu, dok je napadač negirao fizički napad.
On je dodao da se nije odlučio za privatnu tužbu, jer se tokom čitave karijere zalagao za to da ne ide po sudovima u svojstvu nosioca javne vlasti.
Kada je reč o Generalštabu, Selaković je naveo da je Vlada 2005. godine donela odluku da taj objekat proglasi za kulturno dobro, potpuno ignorišući činjenicu da je on stradao u NATO agresiji 1999. godine i da se ta odluka zapravo odnosila na zgradu koja je pre rušenja bila netaknuta.
Podsetio je da je Narodna skupština donela zakon kojim je ta sporna odluka poništena.
Govoreći o planovima za revitalizaciju ovog prostora, ministar je istakao da je bilo predviđeno da se na mestu ruševina podigne ozbiljan poslovni kompleks vredan najmanje 750 miliona dolara, pri čemu bi Srbija tokom 99 godina sticala pravo na 22,5 odsto poslovne dobiti, uz obavezu investitora da izgradi i memorijalni kompleks posvećen žrtvama NATO agresije.
„To bi sa strane Donalda Trampa i njegove administracije, suštinski bila jedna vrsta ozbiljnog izvinjenja Srbiji za sve ono što je urađeno“, naglasio je Selaković, dodajući da takvi projekti i zbližavanje sa Sjedinjenim Američkim Državama očigledno smetaju onima koji žele da Srbija ostane u trajnim neprijateljskim okvirima.