Predlog zakona koje su prošle nedelje podneli američki kongremseni Džo Vilson, republikanac iz Južne Karoline i Vilijem Kiting, demokrata iz Masačusetsa otvorio je brojna pitanja. Predlogom kongremseni kritikuju vlasti u Srbiji zbog urušavanja demokratije i odnosa sa Rusijom, Kinom i Iranom, te pozivaju na uvođenje sankcija i vizne restrikcije za one koji podrivaju demokratske procese i stabilnost na Zapadnom Balkanu. Predlog zakona dolazi nakon što je u julu Srbija započela strateški dijalog sa SAD. Ipak, Vuk Velebit iz Pupin inicijative ocenjuje da nekoliko kritičkih tonova koji su poslednjih dana stigli iz Vašingtona ne predstavljaju zaokret američke politike prema Srbiji. On ukazuje da je američki politički sistem kompleksan i da stavovi pojedinih kongresmena ne moraju predstavljati politiku administracije.
„Ne bih rekao da je ovo neka novost kada je reč o odnosu prema Srbiji. U poslednjih nekoliko godina uglavnom je postojala dvostranačka saglasnost kada je reč o američkoj politici prema Srbiji“, rekao je Velebit.
On podseća da u američkom Kongresu sede 435 kongresmena i 100 senatora i da unutar obe velike stranke postoje različiti stavovi prema Srbiji. Kako navodi, i među republikancima postoje političari sa izrazito pozitivnim odnosom prema Srbiji, ali i oni koji imaju kritičniji pogled.
„Kada je reč o američkoj spoljnoj politici, ona se pre svega vodi iz Stejt departmenta. Uloga Kongresa je bitna, ali ne odlučujuća“, kaže Velebit.
Prema njegovim rečima, zato je važno biti oprezan prilikom tumačenja pojedinačnih poruka koje dolaze iz Vašingtona. Podseća i da veliki broj predloga zakona i rezolucija koji se podnesu u Kongresu nikada ne bude usvojen.
„Kada se ovakav zakon predloži, on mora da prođe oba predstavnička doma, mora da prođe odbore, pa oba predstavnička doma, i tek na kraju predsednik to mora da potpiše“, objašnjava Velebit.
On ocenjuje da i srpska i američka administracija treba pažljivo da prate različite tonove iz Vašingtona, ali ne očekuje da će oni dovesti do promene odnosa Trampove administracije prema Srbiji.
„Trampova administracija ima daleko drugačiji pristup prema Srbiji, koji se razlikuje od pristupa ranijih administracija, a to je pre svega okrenutost ka strateškim temama“, navodi Velebit.
Kao primer navodi strateški dijalog Srbije i SAD, u okviru kojeg su, kako kaže, među glavnim temama energetska, naučna i bezbednosna saradnja, kao i prosperitet i stabilnost Zapadnog Balkana.
NASTAVITE SA ČITANJEM I POGLEDAJTE VIDEO NA — insajder.net