U beogradskom saobraćajnom preduzeću Lasta se ovih dana pregovara sa poveriocima i sprovode se aktivnosti kako bi se dobila saglasnost za Unapred pripremljeni plan reorganizacije (UPPR), koji je definisan Zakonom o stečaju, što može biti i prilika da se preduzeće oslobodi dugova i proda drugom kupcu, objavio je danas Forbs Srbija.
To je znak da Lasta nije u stanju da izmiri svoje obaveze prema dužnicima, a plan države će, kako je ocenjeno, biti poznat kako bude odmicao UPPR.
Prema Zakonu o stečaju, da bi nadležni sud odobrio uvođenje UPPR-a, potrebna je saglasnost poverilaca preduzeća, a na tom spisku su Pošta, Poštanska Štedionica, Komercijalna banka, S lizing, Unikredit lizing, ali ubedljivo najveći poverilac je i državni Fond za razvoj.
Stručnjaci za stečaj i UPPR sa kojima je Forbs Srbija razgovarao, naveli su da pokretanje UPPR-a odobrava sud, a to piše i u zakonu.
„Ako se UPPR na ročištu usvoji, stečajni sudija će rešenjem istovremenom otvoriti stečajni postupak, potvrditi usvajanje UPPR-a i obustaviti stečajni postupak“, piše u Zakonu o stečaju.
Sagovornici Forbs-a su objasnili da u Lasti, ako se usvoji UPPR, neće biti otvoren stečajni postupak, dok ispunjava obaveze dogovorene UPPR-om.
UPPR, prema njihovoj oceni, u poslednje vreme traje osam meseci, a ishod tog postupka reorganizacije zavisi od motiva sa kojim se kreće u taj postupak.
Lasta je napravilo veći gubitak u prvoj polovini prošle godine (602,2 miliona dinara), nego u celoj 2023. godini (566,7 miliona dinara), pokazao je finansijski izveštaj tog preduzeća.
U tom izveštaju piše da Lasta mora da izmiri dug, najčešće u roku od godinu dana, oko 6,3 milijarde dinara ili blizu 54 miliona evra.
Ukupni prihodi Laste, prema bilansima za prvu polovinu 2024. godine, iznosili su 3,5 milijardi dinara, a rashodi 4,1 milijardu dinara.
Dugoročna rezervisanja i obaveze iznosile su 1,5 milijardi dinara ili oko 13 miliona evra, dok su kratkoročne obaveze četiri puta veće.
Podseća se i da je Lasta nedavno bila suočena sa nagoveštajem raskida ugovora sa Sekretarijatom za javni prevoz Beograd.
Većinu ugovora, kako piše Forbs, Lasta je tokom 2023. godine zadržala.
Imali su pad od 10 odsto u posebnom linijskom prevozu. I to zbog prekida saradnje sa Jurom iz Niša. Istovremeno je prestao i prevoz radnika kovid bolnice u Batajnici. Raskinuli su ugovor o prevozu zaposlenih kompanije Swing Steller iz Smedereva. Nije produžen ugovor sa Kyngshen Cable Europa iz Smederevske Palanke. U slučaju prevoza đaka, više ne voze učenike u Bariču.
Krajem ferbuara 2024. godine je, kako se podseća, na Beogradskoj berzi tada prodato 264.116 akcija Laste, a toliki je bio udeo Grada Beograda u tom prevozniku.
„Ni tada, kao ni sada, nije sasvim jasno zašto je prestonica rešila da izađe iz vlasničke strukture Laste i mesto ustupi, još zvanično nepotvrđeno, ali izvesno konkurentu – Streli iz Obrenovca, koji je i tokom narednih meseci nastavio da preduzima deo po deo Laste“, piše Forbs Srbija.
Na kraju 2024. godine privatni prevoznik Strela je bila vlasnik ukupno 99.692 akcije preduzeća Lasta.