Nova analiza pokazuje da digitalni uređaji i tehnologija možda ipak pomažu mozgu, uprkos lošem imidžu.
Suprotno uvreženom mišljenju, moderna tehnologija ne mora nužno štetiti mozgu – naprotiv, nova naučna istraživanja ukazuju da može usporiti kognitivno propadanje tokom starenja.
Prema studiji objavljenoj u prestižnom časopisu Nature Human Behavior, korišćenje digitalnih uređaja može imati neočekivane prednosti za mentalno zdravlje, prenosi Science Focus.
„Izrazi poput ‘propadanje mozga’ i ‘mentalno iscrpljivanje’ često se koriste, a sada sve češće čujemo i izraz ‘digitalna demencija’“, rekao je profesor Majkl Skalin, koautor studije, za BBC Science Focus.
„Ako bi zaista bilo tačno da svaki put kada koristimo telefon ili računar nanosimo štetu mozgu, onda bi čitave generacije odraslih – koji su odrasli uz digitalnu revoluciju – bile u velikom riziku od kognitivnih oštećenja.“
Da bi proverili ove tvrdnje, Skalin i kolega profesor Džared Bendž analizirali su podatke iz 57 naučnih studija koje su obuhvatile oko 410.000 ljudi srednjih godina i starijih, uglavnom iz Severne Amerike i Evrope.
Rezultati su iznenađujući – upotreba tehnologije nije bila povezana sa većim rizikom od kognitivnih poremećaja.
Naprotiv, 51 od 57 analiziranih studija pokazalo je značajnu vezu između korišćenja tehnologije i manjeg rizika od mentalnog opadanja. Nijedna studija nije zabeležila povećan rizik.
„Naravno, sama ta veza ne mora ništa značiti – možda je tehnologija samo pokazatelj drugih faktora, poput obrazovanja, socioekonomskog statusa ili kognitivno zahtevnijih zanimanja“, objašnjava Bendž.
Međutim, pozitivni efekti tehnologije na mozak ostali su prisutni i kada su istraživači uzeli u obzir varijable poput starosti, pola, opšteg zdravlja i obrazovanja.
Kako tehnologija može koristiti vašem mozgu?
Iako studija ne dokazuje da tehnologija direktno sprečava kognitivni pad, autori imaju pretpostavke o tome zašto je veza pozitivna.
„Zanimljiva je ideja da korišćenje digitalnih uređaja može doprineti pozitivnim kognitivnim promenama“, kaže Skalin. „Stručnjaci često preporučuju starijima da ostanu mentalno aktivni kroz učenje i složene aktivnosti. Učenje korišćenja računara, interneta ili pametnih telefona može upravo to da pruži.“
Bendž objašnjava ovaj efekat kroz „tri K“ – kompleksnost, konekcija i kompenzacija.
Kompleksnost: korišćenje tehnologije zahteva učenje i snalaženje, što aktivira mozak.
Konekcija: digitalna komunikacija može pomoći u borbi protiv usamljenosti, jednog od faktora rizika za demenciju.
Kompenzacija: GPS, digitalni kalendari i podsetnici mogu pomoći starijima da kompenzuju padove u pamćenju ili orijentaciji.
„Korišćenje tehnologije kao podrške u svakodnevnom funkcionisanju može pomoći starijima da duže ostanu nezavisni i mentalno stabilni“, dodaje Bendž.
Tehnologija nije samo za mlade
Ova studija fokusira se isključivo na osobe starije od 50 godina, koje su tzv. digitalni pioniri – odrasli bez tehnologije, a kasnije su je integrisali u život.
„Još uvek ne znamo kakav uticaj će imati pasivno korišćenje tehnologije, poput beskonačnog skrolovanja ili bindžovanja serija, koje je uobičajeno kod ‘digitalnih domorodaca’ – mlađih generacija koje su odrasle uz tehnologiju“, kaže Skalin.
Trenutno su u toku istraživanja koja će tek u narednim decenijama pokazati kako digitalne navike utiču na mozak mladih ljudi.
Kako starijima pomoći da bolje koriste tehnologiju?
Autori studije naglašavaju važnost strpljenja i podrške starijima koji žele da savladaju digitalne veštine.
„Ako je neko izbegavao pametne telefone ili tablete jer veruje da su previše komplikovani, sada je pravo vreme da pokuša ponovo“, kaže Skalin. „Što je učenje teže, to može imati jači efekat na mozak.“
U svojim istraživanjima, Skalin i Bendž su uspešno obučavali starije osobe sa blagim oblicima demencije da koriste pametne telefone.
Ključ uspeha: mirna prostorija, strpljiv instruktor i početak od osnova – uključivanje/isključivanje uređaja, podešavanje zvuka, obavljanje običnog telefonskog poziva.
Takođe se preporučuje da se tehnologija koristi u svrhe koje su prijatne: gledanje omiljenih koncerata na YouTube-u, slikanje, video pozivi s porodicom ili praćenje važnih datuma preko digitalnog kalendara.
Na kraju, poruka istraživača je jasna – tehnologija ne mora da bude neprijatelj mozga.
„Ne postoji jednostavan odgovor na pitanje da li je tehnologija dobra ili loša za mozak“, kaže Bendž. „Ali čini se da generacija koja nam je donela internet uspeva da pronađe načine kako da ga iskoristi u svoju kognitivnu korist.“