Zbog američkih sankcija NIS-u i smanjenih kvota za izvoz čelika u EU srpski BDP će i 2026. rasti sporije od svetskog proseka, kao što će to biti slučaj i ove godine. A ovdašnji zvaničnici se toliko trudili da uvere građane da je Srbija najbrže rastuća ekonomija u Evropi
Samo dva dana pre nego što će, 9. oktobra, američke sankcije prema NIS-u i formalno stupiti na snagu, Svetska banka je prognozu ovogodišnjeg rasta srpskog bruto društvenog proizvoda (BDP) smanjila sa 3,5 na 2,8 odsto, uz očekivanje da će nekoliko narednih godina rasti od tri do četiri odsto. Nema sumnje da bi vlast oberučke prihvatila takvu ponudu, kada bi iko mogao da joj garantuje da će tako i biti. Tim pre što je lane u ovo doba računala da će u 2025. srpski BDP porasti za 4,2 odsto, a sada bi svi i na Andrićevom vencu i u Nemanjinoj 11 bili srećni ako poraste bar 2,5 odsto. Uprkos tome što su uporno ponavljali da je Srbija evropski lider po stopi rasta, ona će ove godine rasti sporije od 2,8 odsto, koliki će biti svetski prosek. Kao što smo uostalom za celim svetom kaskali i 2022, kada je srpski BDP povećan za 2,6 odsto, a svetski za 3,6 procenata.
Ako Rafinerija u Pančevu stane, to bi značilo i gubitak više od 2,5 milijardi evra godišnje BDP-a, uz smanjenje budžetskih prihoda za više od milijardu evra i u tom slučaju bi država morala da napravi plan B
Goran Radosavljević
Takav scenario mogao bi se ponoviti i u 2026, jer nema nagoveštaja da će se nebo nad Srbijom razvedriti. Naprotiv. Uz sankcije iz Vašingtona prema NIS-u, iz Brisela je stigla još jedna loša vest, da će od polovine naredne godine biti prepolovljene kvote za izvoz srpskog, a zapravo kineskog čelika iz Srbije. A za svaki kilogram preko tog limita zaračunavaće se dodatna carina od 50 odsto. Tako je domaća ekonomija ostala bez dva važna pokretačka motora.
Tesno skrojen budžet za 2026.
Dva ozbiljna politička „šamara“ usledila su u najgorem trenutku, dok ministar finansija Siniša Mali kroji budžet za narednu godinu, u kojem će morati da nađe novca i za obećane veće zarade, i za obećani rast penzija, i za velike infrastrukturne projekte. Ostaje da se vidi da li će u novim okolnostima vlast odustati bar od nekih projekata, na koje je naumila da do kraja 2027. potroši između 17 i 18 milijardi evra, kojih očito neće biti, ako se država za toliko dodatno ne zaduži.
Dok zvaničnici, od predsednika Srbije Aleksandra Vučića do resorne ministarke Dubravke Đedović Handanović uveravaju građane da…
PROČITAJ VIŠE SA IZVORA — radar.nova.rs