„Konferencija je bila prilično korisna za nas, mnogo dobrih sastanaka na marginama i zvaničnih i nezvaničnih. Uradili smo najbolji posao koji smo mogli za Srbiju, to je uvek najvažnije“, rekla je Brnabićeva novinaima sumirajući utiske nakon što je konferencija u Kopenhagenu završena.
Ona je istakla da je jutros održan prvi sastanak inicijative kojom se, kako je navela, uvodi posebna vrsta saradnje zemalja kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.
„Svi se suočavamo sa istim ili sličnim problemima“, dodala je.
Prema njenim rečima, prvo su bilateralna pitanja koja se nameću na evropskom putu zemljama kandidatima, a koja ne bi smela da se nameću kao bilateralna pitanja.
Drugo je, kako je rekla Brnabićeva, ono što Evropska unija nekada nameće kao eksperimentalna rešenja, odnosno ono što nigde ne postoji u EU, a traži se od zemalja kandidata kako bi se približili Uniji.
„Naravno, zajedno možemo mnogo lakše da se možda izborimo protiv takvih stvari. I treća stvar je da postoje zaista i velika kašnjenja u samim komentarima i u čekanju na mišljenje Evropske komisije na neke predloge zakona, a ta kašnjenja se uvek nekako u stvari obračunavaju nama i mi smo kritikovani zbog tih kašnjenja“, navela je Brnabićeva.
Dodala je da se nekada komentari Evropske komisije na predloge izmena i dopuna zakona ili nove zakone čekaju i do tri, četiri meseca.
„To su, takođe, neke stvari na koje možemo možda da utičemo zajedno. Mislim da je osnovni cilj ove inicijative da su uvek ista pravila i isti standardi za sve zemlje kandidate, a ne za neke zemlje ovakve, a neke zemlje onakve. Tako da danas smo imali taj prvi nezvanični sastanak“, rekla je ona.
Kao izuzetno značajno, Brnabićeva je istakla učešće Ukrajine i Moldavije u toj inicijativi.
„Ukrajina i Moldavija poštuju teritorijalni integritet Republike Srbije i u tom smislu ne žele da vide predstavnike Prištine u tom formatu, što mislim da je principijelno i uvek izuzetno važno i to je nama na prvom mestu“, navela je Brnabićeva.
Navela je i da je po povratku u Beograd očekuje nastavak rada na izmenama i dopunama čitavog seta zakona koji se tiču poboljšanja izbornih uslova, a onda konačno i primene mišljenja i preporuka Venecijanske komisije.
– Očekujem da usvojimo preporuke Venecijanske komisije pre juna
Predsednica Narodne Skupštine Ana Brnabić izjavila je da će Srbija imati još jedan krug konsultacija sa Venecijanskom komisijom o setu pravosudnih zakona i istakla je da se nada da će moći da primene i usvoje preporuke Venecijanske komisije pre juna.
„Verujem da će tokom ove nedelje biti ponovo i dva javna slušanja. Trudiću se da čak i lično budem na tim javnim slušanjima da čujem sva razmišljanja, različite stavove i da vidimo kako možemo što pre da primenimo i usvojimo preporuke Venecijanske komisije u tom smislu zato što jesmo vlast koja je prva i jedina radila zaista dobro i kvalitetno sa Venecijanskom komisijom. Ja se nadam da to svakako može da bude pre juna, ali ćemo pre toga ići na još jedan krug konsultacija sa Venecijanskom komisijom“, rekla je Brnabićeva za RTS.
Ukazala je da je Venecijanska komisija pohvalila upravo deo izmena i dopuna pravosudnih zakona koji je usvojen u Narodnoj skupštini, a koji su, kako je rekla, blokaderska opozicija i blokaderski mediji najviše kritikovali.
„A to je da više upućivanje ne upućuje Vrhovni javni tužilac već Vrhovni savet tužilaštva. Tako da ono što je najviše bilo kritikovano je u stvari pohvaljeno od strane Venecijanske komisije“, rekla je Brnabićeva.
Dodala je da je tačno da Venecijska komisija za određene stvari iz seta pravosudnih zakona smatra da su bile bolje one kakve su bile ranije.
„Podsetiću sve one koji se danas busaju u junačke grudi da je to ono što su oni hteli i da oni nisu glasali ni za one ranije pravosudne zakone koje je Venecijanska komisija pohvalila i za koje sada i dalje tvrdi da su dobri. Pa ih pitam onda, a zbog čega tada nisu glasali za pravosudne zakone? A zbog čega nisu glasali za izmene i dopune, odnosno ustavne amandmane koje je Venecijanska komisija pohvalila i to dva puta? Zbog čega ta licemerna politika u kojoj ste uvek protiv nečega i uvek se u stvari hvalite nečim što jeste takođe i dostignuće i uspeh Srpske napredne stranke“, upitala je Brnabićeva.
Istakla je da i te odredbe zakona za koje Venecijanska komisija ima mišljenje da Srbija treba da se vrati na njih, jesu odredbe koje je predlagala SNS.
„Venecijanska komisija je rekla da se u nekim stvarima vratimo na ono što je bilo,mi smo usvajali ono što je bilo, mi smo predlagali ono što je bilo, a i tada je blokaderska opozicija bila protiv toga što danas ponovo hvali Venecijanska komisija“, rekla je Brnabićeva.
Podsetila je da je pređašnja vlast, pre 2012. godine, menjala Ustav bez konsultacija sa Venecijanskom komisijom, niti je imala javna slušanja o izmenama i dopunama Ustava.
„Svi oni koji danas pozivaju Venecijansku komisiju kada su menjali Ustav u njihovo vremem pre 2012. godine, nisu se čak ni konsultovali sa Venecijanskom komisijom o tim standardima i nisu imali ni jedno jedino javno slušanje o izmenama i dopunama Ustava“, rekla je Brnabićeva.
S tim u vezi, navela je da SNS se i po tome razlikuje od njih i poštuje standarde.
„Tako da se po svemu razlikujemo. Mi poštujemo standarde, mi smo uveli neke standarde i mi ćemo nastaviti da insistiramo na tim standardima“, rekla je Brnabićeva.
Predsednica Narodne Skupštine Srbije Ana Brnabić najavila je danas da će poslanici o izmenama izbornih zakona, koji se usklađuju sa preporukama ODIHR-a, raspravljati u nedelji od 18. maja, kao i da je plan da oni budu usvojeni do kraja meseca.
„Nadam se da bi ti zakoni mogli da se nađu na dnevnom redu u nedelji od 18. maja. Plan nam je da oni budu usvojeni do kraja maja“, rekla je Brnabić.
Navela je da se nada da će uskoro dobiti i komentare od strane ODIHR-a na Predlog izmene i dopuna Zakona o finansiranju političkih aktivnosti i podsetila da na to čekaju od 13. marta.
„Nadam se da ćemo tokom ove nedelje moći ODIHR-u da uputimo na mišljenje i Predlog izmene i dopuna Zakona o sprečavanju korupcije i time smo praktično adresirali sve preporuke ODIHR-a, osim onih koje se tiču olakšavanja glasanja osoba sa invaliditetom, ali to su tehničke preporuke i na tome ćemo paralelno da radimo, da vidimo kako možemo tim ljudima da olakšamo samostalno glasanje“, rekla je Brnabić.
Na pitanje da li to onda znači da bi izbori mogli da budu raspisani i pre leta, rekla je da to zavisi od predmetne nadležne institucije, predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića.
Takođe, na pitanje o datumu održavanja sednice o poverenju Vladi, Brnabićeva je rekla da očekuje i da se ta sednica održi uskoro.
„Ja je očekujem uskoro. Razgovaraću prvo sa svim zainteresovanim stranama, da niko ne bude iznenađen, da opet nemamo taj narativ da smo mi nekog iznenadili, da oni nisu u Beogradu i nisu u Skupštini, već su na holidejima ili imaju nešto pametnije da rade osim da budu na svom radnom mestu, ali očekujem vrlo brzo da završimo to, na kraju krajeva, da skinemo sa dnevnog reda“, rekla je Brnabić.
Ona je ocenila da je ta sednica koju je tražila opozicija ništa drugo do politički performans.
„Sasvim je jasno da neko ko ne može da skupi ne samo kvorum, nego ne može da skupi onoliko narodnih poslanika koliko je potpisalo inicijativu za raspravu o poverenju, odnosno nepoverenju Vladi, nema dovoljno glasova da Vlada padne. Tako da je to politički performans, ali omogućićemo i taj politički performans, samo da pokažemo šta je to zaista demokratija i parlamentarizam“, rekla je Brnabić.
– Hrvatska i hrvatski mediji razočarani što EK nije kaznila građane Srbije
Predsednica Narodne skupštine rekla je da je primetno da su zvanična Hrvatska i hrvatski mediji razočarani time što Evropska komisija nije zamrzla sredstva namenjena Srbiji i na taj način kaznila građane Srbije.
Brnabićeva je u Kopenhagenu, gde je učestvovala na Konferenciji predsednika parlamenata Evropske unije i zemalja kandidata, odgovarajući na pitanje da prokomentariše to što hrvatski mediji pišu da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić opet podelio Evropsku komisiju, kazala da je to ne čudi.
„Ne čudi me to. Vidim da je zvanična Hrvatska i da su hrvatski mediji izuzetno razočarani time što Evropska komisija nije donela odluku da kazni građane Srbije i Srbiju time što će zamrznuti sredstva iz evropskih fondova za Srbiju. To je praktično ista politika kao politika blokadera“, kazala je Brnabićeva.
Kako je dodala, oni jedino žele kažnjavanje Srbije, zato što kažnjavanje Srbije njima donosi mogućnost i priliku da građani Srbije glasaju za blokadere koji nemaju drugu politiku osim „kaznite Srbiju kako biste nagradili nas“.
Brnabićeva je rekla da sve ono što je dobro za blokadere je loše za Srbiju i suprotno, odnosno sve ono što je loše za Srbiju je u stvari pobeda blokadera i Hrvatske.
„Na kraju krajeva, čini mi se da dele zajedničke strateške interese, a to je da Aleksandar Vučić ne bude na čelu Srbije, zato što je Srbija koju vodi Aleksandar Vučić Srbija koja ima svoje ja, koja ima svoju kičmu, Srbija koja je stabilna, sigurna, ali Srbija koja je suverena i nezavisna“, ukazala je Brnabićeva.
– Hibridne pretnje i osetljivost parlamenata na njih
Sesijom na kojoj se razgovaralo o hibridnim pretnjama i osetljivosti parlamenata na njih, danas je u Kopenhagenu završena Konferencija predsednika parlamenata članica EU i zemalja kandidata na kojoj je učestvovala i predsednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić.
Predsednica parlamenta je istakla da je konferencija u Kopenhagenu bila prilično korisna za Srbiju, kao i da je imala mnogo dobrih sastanaka na marginama, kako zvaničnih, tako i nezvaničnih.
Brnabićeva je istakla da je jutros u Kopenhagenu održan i prvi sastanak inicijative kojom se, kako je navela, uvodi posebna vrsta saradnje zemalja kandidata za članstvo u Evropskoj uniji i dodala da je ta inicijativa od velike važnosti jer se svi kandidati suočavaju sa istim ili sličnim problemima.
Diskusije tokom dva dana konferencije su se fokusirale na to kako nacionalni parlamenti i Evropski parlament mogu podržati zemlje kandidate i doprineti jačanju demokratskog legitimiteta EU u većoj i složenijoj Uniji.
Vodeća pitanja na koje su učesnici pokušali da daju odgovore su kako EU može osigurati da proširenje ojača sposobnost Unije da deluje, uz očuvanje demokratskog legitimiteta zasnovanog na nacionalnim parlamentima i Evropskom parlamentu, da li bi procedure donošenja odluka u EU trebalo prilagoditi kroz veću upotrebu glasanja kvalifikovanom većinom sa ciljem da se očuva efikasnost u većoj Uniji i kako parlamentarna dimenzija može doprineti tom balansu.
Razgovaralo se i o tome kako EU može održati strogu uslovljenost, a istovremeno ponuditi elemente postepene integracije koji donose vidljiv napredak zemljama kandidatima, kao i o tome kako EU može zaštititi svoje temeljne vrednosti u budućoj Uniji sa više od 30 država članica i kakvu ulogu u tom procesu treba da imaju nacionalni parlamenti i Evropski parlament.
Kada je reč o hibridnim pretnjama, razgovaralo se o tome kako one mogu poremetiti rad parlamenata i kako da se na njih odgovori, kao i koje su to mere koje mogu ojačati institucionalnu otpornost i obezbediti kontinuirano funkcionisanje parlamentarne demokratije pod pritiskom.
Konferenciju je juče otvorio član danskog Parlamenta Soren Gejt, koji je rekao da proširenje EU u trenutnim geopolitičkim okolnostima nije samo politički izbor, već da sve više postaje geopolitička nužnost.
„Kao parlamenti imamo ključnu ulogu u obezbeđivanju da ovaj proces ostane demokratski, transparentan i zasnovan na poverenju javnosti“, rekao je Gejt.
Ukazujući da se konferencija održava u vremenu duboke međunarodne neizvesnosti, Gejt je naglasio da je u takvim okolnostima okupljanje Evropljana od presudne važnosti.
Brnabićeva je u okviru posete Kopenhagenu u nedelju bila gošća na prijemu koji je priredio kralj Danske Frederik Deseti, a konferenciju u Kopenhagenu, iskoristila je i za bilateralne razgovore na marginama da bi, kako je navela, razgovarala sa evropskim partnerima o evropskom putu Srbije.
Sa belgijskim predsednikom parlamenta Vinsentom Blondelom, Brnabić je razgovarala o evropskim integracijama Srbije, a sa predsednikom
Državnog zbora Slovenije Zoranom Stevanovićem o jačanju parlamentarne
saradnje uz obostranu spremnost za dalje unapređenje odnosa.