Pucnjave u školama bile su retka pojava u Turskoj sve donedavno, kada su se u razmaku od 24 časa dogodila dva masovna ubistva u kojima su počionici bili učenici – u prvom je povređeno šesnaest ljudi, najviše učenika, dok je u drugom četrnaestogodišnji učenik usmrtio deset, a ranio trinaest osoba. Ovakve tragedije podsetile su na maj 2023. u Srbiji, kada su u slične slike viđene u “Ribnikaru“ i selima Dubona i Malo Orašje – a kada je u dva dana ubijeno je 18 osoba. Da li su onda masovna ubistva postala globalni fenomen koji se iz SAD-a „preslikao“ na Evropu i zašto su i učenici počinioci?
U Turskoj su nakon masovnih ubistava viđene iste slike kao u Srbiji 2023. godine: najpre šok, neverica, tuga i osećaj beznađa, a potom potraga za uzrocima, odgovornima i odgovorima na pitanja – šta i kako dalje?
Primarijus dr Anđelka Kolarević, psihijatar i psihoterapeut, za portal N1 kaže da su masovna ubistva i dalje relativno retka, ali su, sa druge strane, izuzetno vidljiva i medijski eksponirana, zbog čega se često doživljavaju kao učestalija nego što zaista jesu.
“Masovna ubistva dece ne odnose se samo na napade koji se dešavaju u školama, značajan deo tih zločina događa se unutar porodice, kada su počinioci roditelji ili drugi članovi domaćinstva“, objašnjava Kolarević.
Sjedinjene Američke Države i dalje su referentna tačka kada se govori o masovnim pucnjavama, posebno zbog dostupnosti oružja i učestalosti takvih napada. Ipak, prema rečima Kolarević, iako Evropa tradicionalno ima mnogo manje masovnih ubistava i školskih pucnjava nego SAD, istraživači primećuju porast broja incidenata u poslednjim godinama, iako su oni i dalje niski u apsolutnim brojevima.
Sličan stav je za N1 prethodno izneo i dr Džejson Silva, profesor sociologije i krivičnog prava na Univerzitetu “William Paterson” u Nju Džerziju. On je upozorio da se može govoriti o “globalizaciji američkih pucnjava“, odnosno o riziku da počinioci iz drugih zemalja pokušavaju da oponašaju američke napadače.
nastavite sa čitanjem na — n1info.rs