Ministri spoljnih poslova Evropske unije (EU) sutra u Limasolu na Kipru zavšavaju dvodnevni sastanak između ostalog o tome kako da pristupi EU potencijalnim pregovorima sa Rusijom, na čemu Ukrajina insistira, a SAD su fokusirane na Iran, piše britanska agencija Rojters () na svom sajtu.
EU je nastojala da izoluje Rusiju kao odgovor na invaziju na Ukrajinu pokrenutu u februaru 2022. godine uvođenjem višestrukih rundi sankcija i uzdržavanjem koliko god je to moguće od bilo kakvih političkih i diplomatskih kontakata s Moskvom, bila je isključena iz mirovnih pregovora koje je vodila administracija američkog predsednika Donalda Trampa (Trump).
Bez napretka u tim pregovorima i dok se rat odugovlači – ušao je u petu godinu, neki evropski zvaničnici traže EU da bude spremna da se uključi u pregovore s Rusijom „kada za to dođe vreme“.
Moskva ne deluje nespremno za tu mogućnost: predsednik Vladimir Putin je otvoren za pregovore s Evropom, saopštio je Kremlj u sredu, po zvaničnoj novinskoj agenciji RIA.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski koji je usled pretnje eskalacije napada iz Moskve pozvao Trampa da snbdeva Kijev sistemima protiv-vazduhoplovne odbrane, javno se poslednjih nedelja zalagao za obnovljene diplomatske napore i evropsku ulogu u tom procesu.
„Bilo bi dobro odrediti ko će konkretno predstavljati Evropu“, rekao je nedavno ukrajinski predsednik.
Od povratka Trampa u Belu kuću u januaru 2025. godine, Kijev nabavlja rakete Patriot kroz NATO program koji finansiraju Evropljani.
Tokom neformalnog sastanka sutra na Kipru koji u prvom polugodištu preedsedava EU, se očekuje da će ministri spoljnih poslova članica EU razgovarati o preduslovima za otvaranje bilo kakvih pregovora sa Rusijom i ciljevima koje bi EU postavila sebi u okviru takvog procesa.
Evropski diplomatski izvori rekli su danas da visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas (Kallas) koja je na Kipru, namerava da usmeri sastanak na to kakvi bi bili „zahtevi“ Brisela prema Moskvi.
Očekuje se da će Kalas izložiti svoju viziju evropskog stava koji uključuje zahteve kao što su prekid vatre, zabrana ruskog prisustva u zemljama poput Moldavije i Gruzije i „kraj malignih aktivnosti Rusije protiv Evrope“, dodali su evropski diplomatski izvori.
Međutim, po rečima diplomata, ne postoji konsenzus Evropljana o zahtevima ili preduslovima za pregovaranje s Rusijom, a neki zvaničnici smatraju da bi samo trebalo i dalje povećavati pritisak na Moskvu.
Visoki evropski diplomata je rekao da, iako je podrška Ukrajini jaka, nema jedinstva o tome kako pristupiti budućim odnosima sa Rusijom – to je komplikovanije pitanje.
„Neki smatraju da uopšte ne bi trebalo da bude dijaloga, nikakvog pregovaranja“, rekao je on.
Kijev zna da veće učešće EU u mirovnim pregovorima donosi izazove.
„Oduvek smo želeli da Evropljani budu uključeni, ali nema znakova bilo kakve spremnosti ruske strane za pregovore“, rekao je ukrajinski diplomatski izvor.