Mladi u Srbiji češće proveravaju informacije koje dobijaju putem medija nego njihovi vršnjaci u drugim zemljama Zapadnog Balkana, pokazuje studija „Sledeća generacija: šta znamo, mislimo i verujemo o dezinformacijama na Zapadnom Balkanu“, koju je naručio Britanski savet, a sproveo BIRN. Govoreći o rezultatima istraživanja, Milica Borjanić iz Krovne organizacije mladih Srbije ocenila je da na prvi pogled takav podatak može delovati ohrabrujuće, ali da se iza njega kriju dublji problemi.
„Kada sam ja pročitala prvi put ovu informaciju, nekoliko ljudi je reagovalo: ‘Jao, pa baš lepo, eto, naši mladi, znači možda je ova medijska pismenost nešto uradila’. Međutim, kada pogledamo malo širu perspektivu, vidimo da nisu tako svetli razlozi zašto naši mladi mnogo više proveravaju informacije, a to je pre svega ogromno nepoverenje koje oni imaju u medije“, rekla je Borjanić.
Ona je navela da istraživanja Krovne organizacije mladih Srbije godinama pokazuju da su mladi u medijima često predstavljeni kroz negativan kontekst, zbog čega su razvili poseban odnos prema medijskom sadržaju.
„Mladi su vremenom stvorili taj nekakav odnos medijskog neprijateljstva, gde oni samo čekaju da vide na koji način će sada biti predstavljeni“, istakla je.
Borjanić smatra da dodatni problem predstavlja velika količina dezinformacija u društvu, kao i politička i medijska polarizacija.
„Živimo u duboko polarizovanom društvu, samim tim imamo i polarizovane medije, imamo ogromnu količinu dezinformacija“, rekla je ona.
Prema njenim rečima, mladi su zbog toga prinuđeni da informacije proveravaju iz više izvora pre nego što odluče da li će im verovati. Dodala je da se konačni stavovi često formiraju kroz razgovore sa vršnjacima.
Govoreći o izveštavanju medija o studentskim i srednjoškolskim protestima, Borjanić je ocenila da je takav način izveštavanja dodatno produbio nepoverenje mladih prema medijima.
„Ono što smo uočili je da u tim trenucima u provladinim medijima ima nekoliko puta više vesti negativnih o mladima, baš ovo što smo naveli, da su fašisti, da ruše ustavni poredak, da žele da sruše zemlju i tako dalje“, navela je.
Dodala je da mladi ne izbegavaju tradicionalne medije zato što ih smatraju nevažnim, već zato što ne veruju da su informacije koje dobijaju potpuno tačne.
„Ne bih ja rekla da je to zato što oni ne vide važnost tradicionalnih medija. Itekako vide. Međutim, ono što je realnost jeste da u ovakvoj situaciji prosto ne postoji poverenje da su te informacije zaista tačne“, rekla je Borjanić.
Ona smatra da današnja generacija mladih ima najveći pristup informacijama do sada, ali istovremeno i najmanje poverenja u izvore informisanja.
„Mladi su verovatno najinformisanija generacija. Ali sa druge strane imaju najniži stepen poverenja u sve te informacije i sve te izvore informisanja“, ocenila je.
Govoreći o rastu građanskog novinarstva i sadržaja na društvenim mrežama, Borjanić je upozorila da brzina širenja informacija ne može da zameni profesionalne standarde novinarstva.
„Novinarstvo ima pre svega jednu etičku komponentu i jako je važno da informacije budu i proverljive i dostupne i da verujemo tim izvorima“, rekla je.
NASTAVITE SA ČITANJEM I POGLEDAJTE VIDEO NA — insajder.net
