Profesor na Univerzitetu Džons Hopkins Edvard P. Džozef ocenio je da odgovornost za rešavanje političkog zastoja na Kosovu snose svi politički lideri, istakavši da građani treba da ih kazne ukoliko ne uspeju da postignu konsenzus. Takođe je ukazao da je Vlada Kosova propustila važnu priliku u odnosu prema srpskoj zajednici.
U intervjuu za Ekonomia Online, Džozef je rekao da najveću odgovornost za rešavanje situacije ima vršilac dužnosti premijera Aljbin Kurti, jer kontroliše većinu u skupštini, ali je dodao da odgovornost nije samo na njemu.
„Ako politički lideri – i ponavljam, govorim u množini, ne kažem da odgovornost ima samo premijer Aljbin Kurti – ne pronađu konsenzus, onda birači treba da kazne sve političke lidere koji to nisu uspeli, jer to šteti zemlji. Kurti ima najveću odgovornost zato što kontroliše većinu glasova u parlamentu, a ovo je parlamentarna odluka, ali odgovornost snose svi“, rekao je Džozef, prenosi Kossev.
Govoreći o uticaju aktuelne političke situacije, Džozef je napravio razliku između stabilnosti Kosova i demokratskog razvoja, naglasivši da je Kosovo i dalje stabilno, ali da trenutni zastoj nije dobar primer demokratskog razvoja.
„To su dva različita pitanja. Stabilnost je jedno, a demokratski razvoj drugo. Ne verujem da ovo utiče na stabilnost i ne bih želeo da se to tako predstavlja, jer smatram da je Kosovo stabilna zemlja i stabilna demokratija. Republika Kosovo je takva i ja je podržavam, kao i članstvo Kosova u NATO-u, čiji sam jedan od najsnažnijih zagovornika. Kada je reč o demokratskom razvoju, situacija je veoma loša. To nije dobar primer demokratskog razvoja. Ovde nije reč o tipičnoj parlamentarnoj blokadi, poput one koju je svojevremeno imala Belgija, kada je postojala veoma tesna većina. Ovde imate jednu stranku koja ima jasnu mogućnost“, rekao je on.
Američki profesor govorio je i o odnosima između Kosova i Sjedinjenih Američkih Država, ocenivši da obustavljanje strateškog dijaloga predstavlja negativan razvoj događaja i istakavši da je Vlada Kosova propustila važnu priliku u odnosu prema srpskoj zajednici.
„Da, postoje razlike. Svakako je bilo veoma loše videti kako su Sjedinjene Države obustavile strateški dijalog. To dodatno potvrđuje poruku koju sam ranije izneo – da je potrebno priznati sve građane Kosova i sve zajednice, uključujući i srpsku zajednicu, kao i način na koji se vlast odnosi prema njima. Vlada je imala izuzetnu priliku, koju nije iskoristila, da poruči Srbima na Kosovu: ‘Vaš glavni grad je Priština. Priština brine o vama. Beograd ne brine o vama.’ Tu priliku su propustili“, rekao je Džozef.
On je komentarisao i postupak pred Specijalizovanim većima Kosova, navodeći da nema posebne informacije o toku procesa, ali da ga zabrinjava mogućnost da postoji, svesno ili nesvesno, motiv da se optuženima izrekne osuđujuća presuda.
„Naravno, nemam nikakve posebne informacije i niko ne treba da misli da ih imam. Kao i svi drugi, samo posmatram razvoj događaja. Rekao bih da sam zabrinut. Ne želim da iznosim prognoze, ali me brine mogućnost da postoji, svesno ili nesvesno, motiv da ovaj sud donese neku osuđujuću presudu protiv optuženih. Kako bi inače opravdali ovaj višegodišnji i veoma skup proces, svoje visoke plate, brojno osoblje i svu podršku koju imaju? Imate veliki budžet, odvedete bivšeg predsednika Hašima Tačija sa funkcije u Hag, a na kraju nema nikakve presude? Zabrinut sam da bi upravo to mogao biti svesni ili nesvesni motiv“, rekao je Džozef.