Suša je nemilosrdna prema Dunavu, drugoj najvećoj evropskoj reci, kao i prema Rajni.
Prizori Dunava na pojedinim delovima toka, od Nemačke do Crnog mora, izgledaju zastrašujuće.
Kod Bezdana, na ulazu Dunava iz Hrvatske u Srbiju, 3. avgusta zabeležen je rekordan minimum od minus 163 centimetra.
Do sada je najniži zabeleženi nivo Dunava bio 1909. godine -143 centimetra.
Na sajtu Republičkog hidrometeorološkog zavoda prognozira se da će Dunav u petak, 7. avgusta pasti na čak -170 centimetara.
Najviši nivo Dunava u istoriji bio je oko 850 centimetara, što znači da je jedna od najvećih evropskih reka sada niža za čak devet metara.
Zbog sušnih perioda, reka je i dalje vrlo niska u većem delu sliva, posebno u Srbiji, u Hrvatskoj, Mađarskoj, Rumuniji i Bugarskoj.
Nizak vodostaj Dunava izaziva mnogo problema, hidrolozi najavljuju restrikcije vode u narednom periodu, ugrožen je biljni i životinjski svet, ali i plovidba.
Ugrožen je i rad jedine dve nuklearne elektrane u Mađarskoj i u Rumuniji jer nema dovoljno vode za hlađenje reaktora.
U Rumuniji pokušavaju da kontrolisanim eksplozijama preusmere tok Dunava na nuklearnoj elektrani Čenovode.
Vodostaj reke Rajne pao je na rekordno nizak nivo na nekoliko lokacija u Nemačkoj i Holandiji.
U Kelnu na zapadu Nemačke i Lobitu (mestu gde Rajna prelazi iz Nemačke u Holandiju) izmereni su vodostaji niži nego ikada ranije od kada se vodi evidencije.
Prema podacima opservatorija EU za praćenje suše, uslovi suše ostali su nepromenjeni i kritični u većem delu Evrope, dok su se sredinom jula pogoršali u centralno-zapadnim delovima kontinenta.
Očekuje se da će se novi toplotni talas nastaviti bar još nedelju dana, podižući temperature iznad 40 stepeni Celzijusa u mnogim zemljama centralne i južne Evrope.
Rajna – koja izvire u švajcarskim Alpima i uliva se u Severno more – jedan je od najprometnijih plovnih puteva u Evropi.
Pad vodostaja izazvao je zabrinutost zbog ekonomskih posledica koje bi proizašle iz neophodnog ograničavanja plovidbe i transporta robe.
NASTAVITE SA ČITANJEM OVDE