Ruski rat iz senke protiv saveznika NATO-a pomerio se ka jugu, sa tri prodora dronova u vazdušni prostor Rumunije u roku od samo nekoliko dana, kao i naglim povećanjem broja drugih upada poslednjih nedelja, ukazuje Alison Matler, britanska novinarka koja već skoro 35 godina radi u Rumuniji i aktuelna direktorka rumunsko-engleskog portala Universul.net, u analizi za Centar za evropske analize.
Zajedno sa još jednim napadom na Poljsku, kada je ruska krstareća raketa 30. jula pogodila područje oko 100 kilometara od istočne granice te zemlje, ovi incidenti ukazuju na to da Kremlj ponovo pojačava pritisak kako bi ugrozio članice Alijanse na njenom istočnom krilu.
Rumunija je oborila tri za koje se sumnja da su ruski dronovi tokom tri uzastopna dana, od 24. do 26. jula, što je prvi takav slučaj za ovu članicu NATO-a.
Reakcija vlade u Bukureštu pokazala je zaoštravanje odgovora na povrede vazdušnog prostora, kao i prećutno priznanje da Moskva testira njenu odlučnost.
Rumunski vojni analitičar Radu Tudor rekao je za CEPA da je Rusija „100 odsto“ odgovorna za upade. On je ocenio da je odlučnija reakcija vlade usledila nakon ruskog napada dronom na stambeni kompleks u Galaću u maju, kada su dve osobe povređene, a izbio je i požar.
„To je verovatno bio okidač za rumunske i NATO donosioce odluka da reaguju i obore te dronove“, rekao je Tudor.
Dronovi, uključujući najmanje jedan tipa Šahed koji ruske snage koriste u ratu protiv Ukrajine, oboreni su širom zemlje, jedan od njih prišao je na manje od 100 kilometara od glavnog grada.
Upadi dronova značajno su se intenzivirali ove godine. Prema podacima Ministarstva odbrane, do 26. jula 2026. godine zabeleženo je 18 neovlašćenih ulazaka u vazdušni prostor, od ukupno 33 takva slučaja od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Predsednik Rumunije Nikušor Dan rekao je da je „neprihvatljivo da Ruska Federacija nastavlja da narušava vazdušni prostor Rumunije“.
Dodao je: „Takvi postupci su neprihvatljivi i mi im pristupamo sa najvećom ozbiljnošću, zajedno sa našim saveznicima“.
Prošle jeseni zabeleženi su najintenzivniji napadi na zemlje NATO-a, uglavnom u severnoj i centralnoj Evropi. Oni su donekle oslabili nakon pokušaja ruskog GRU-a da tokom božićnih praznika onesposobi poljsku elektroenergetsku mrežu, ali nikada nisu u potpunosti prestali.
Iako neki incidenti mogu biti posledica ruske nepromišljenosti, mnogo više njih je namerno i prati određeni obrazac – kao što je slučaj sa upadima u Rumuniji, prošlogodišnjim presecanjem podmorskih kablova u Baltičkom moru i zatvaranjem aerodroma izazvanim pojavom dronova.
Rumunija, koja se nalazi na istočnom krilu NATO-a i na obali Crnog mora, deli 640 kilometara dugu granicu sa Ukrajinom i izložena je mogućem prelivanju posledica rata, dok Rusija napada ukrajinske crnomorske luke.
„Rusija već veoma dugo sprovodi ove hibridne aktivnosti u Rumuniji: kampanje dezinformacija, sajber-napade, upade dronova, napade na različite brodove u rumunskoj ekskluzivnoj ekonomskoj zoni. Oni će se sigurno intenzivirati“, rekao je penzionisani rumunski general Dorin Toma, dodajući da Rusija pokušava da testira „granice Rumunije“.
On je rekao da Rumunija i druge evropske države moraju odlučno odgovoriti na takve provokacije i oboriti svaku neidentifikovanu letelicu koja naruši njihov vazdušni prostor.
Prošle godine rumunski parlament usvojio je zakon koji omogućava zemlji da obori dronove koji narušavaju njen vazdušni prostor, ali je Bukurešt sve do prošle nedelje bio uzdržan u reakciji. Raniji upadi su praćeni, ali se protiv njih nije dejstvovalo.
Prošle godine Rumunija i Poljska, članice NATO-a i Evropske unije koje se graniče sa Ukrajinom, nabavile su sistem MEROPS, koji ispaljuje kratkodometne protivdronovske projektile za obaranje bespilotnih letelica (UAV), nakon ponovljenih upada duž istočnog krila NATO-a.
„Leto kada je Rumunija uzvratila udarac“, glasio je jedan naslov u listu Adevarul, odražavajući čvršći odgovor vlasti.
Rumunija je već zatvorila ruski konzulat u Konstanci zbog prethodnog upada, u kojem su dve osobe bile povređene, a ove nedelje je ruskom ambasadoru u Bukureštu pokazala delove dronova oborenih u rumunskom vazdušnom prostoru.
Ambasador je pozvan na razgovor kako bi mu bio upućen protest zbog upada, koje je on nazvao „nameštaljkom“. Rumunija je takođe proterala jednog ruskog diplomatu zbog ovog incidenta.
„Rumunska strana naglasila je da Ruska Federacija snosi isključivu odgovornost za sve ove ozbiljne incidente i za pogoršanje regionalnog bezbednosnog okruženja“, navelo je rumunsko Ministarstvo spoljnih poslova u saopštenju.
Rumunija je takođe povukla svog ambasadora iz Rusije na konsultacije u Bukureštu.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen nazvala je takve incidente „direktnom posledicom ruskog rata protiv Ukrajine“.
Prošlog meseca ukrajinski pomorski dron eksplodirao je u rumunskoj luci Konstanca. Ukrajinska vojska saopštila je da je letelica skrenula sa kursa usled ruskog ometanja elektronskim ratovanjem, tehnikom koju Rusija takođe koristi kako bi ugrozila baltičke države.