Rojters predstavlja neke od prepreka koje bi trebalo prevazići da bi Ukrajina mogla da održi izbore u ratnom vremenu, kako je zahtevao smenjeni ministar odbrane Mihailo Fedorov.
KOJA SU RAZMATRANJA U VIDU BEZBEDNOSTI?
Predsednik Volodimir Zelenski je rekao da je spreman da održi izbore ako Sjedinjene Države i evropski saveznici Kijeva mogu da obezbede bezbednost glasanja. Američki predsednik Donald Tramp je ranije tvrdio da izbori treba da se održe.
Ukrajina, koja je poslednji put održala izbore 2019. godine, nalazi se pod vanrednim stanjem od februara 2022. godine, kada je Rusija pokrenula invaziju svih razmera. Vojno stanje zabranjuje izbore iz bezbednosnih razloga.
Borbe besne duž više od 1.200 km (750 milja) na istoku, jugu i severu Ukrajine. Stotine ruskih dronova i raketa redovno pogađaju ukrajinske gradove i mesta daleko od linije fronta. Snabdevanje električnom energijom je poremećeno zbog ruskih napada na elektroenergetski sektor i drugu energetsku infrastrukturu.
Ankete su konstantno pokazivale da se većina Ukrajinaca protivi ideji izbora tokom rata.
Volodimir Fesenko, politički analitičar, rekao je da je najmanje vazdušni prekid vatre važan prvi korak za početak razmatranja glasanja. Smatra da će Ukrajina morati da stvori zakonski okvir za izbore od nule, uključujući novi zakon kojim će se precizirati vremenski okvir, pravila i procedure. Fesenko je procenio da će za to biti potrebno oko šest meseci.
Kijev će takođe morati da spreči sve moguće pokušaje manipulacije Rusije, navode analitičari.
Rusija je saopštila da je Zelenski nelegitiman jer mu je mandat istekao u maju 2024. godine i da stoga ne može da potpiše mirovne sporazume u ime Ukrajine. Tramp je kritikovao nedostatak izbora u intervjuu za Politiko u decembru, rekavši da je vreme za glasanje.
GDE SU UKRAJINSKI BIRAČI?
Milioni Ukrajinaca bi se suočili sa poteškoćama u pristupu biračkim mestima. Ažuriranje Državnog registra birača radi evidentiranja ko može da glasa i gde bi bilo izazovno, rekli su analitičari i zvaničnici.
Podaci pokazuju da je više od 4,4 miliona Ukrajinaca imalo privremeni status zaštite u Evropskoj uniji krajem juna, što je zahtevalo od Ukrajine da organizuje stotine biračkih mesta širom Evrope.
Nešto manje od četiri miliona Ukrajinaca je interno raseljeno unutar zemlje, saopštila je prošlog meseca agencija UN za migracije. Analitičari su rekli da registracija svih raseljenih lica ne bi bila jednostavna i da bi odvratila vreme i sredstva od odbrane.
Oko milion ljudi služi u ukrajinskim odbrambenim snagama. Organizovanje slobodnog i poštenog glasanja na liniji fronta zaraženoj dronovima bilo bi opasno i moglo bi zahtevati zakonske izmene.
Ukrajinski zvaničnici procenili su da je od 2024. godine 4,5 miliona odraslih Ukrajinaca ostalo iza tih linija fronta na teritorijama koje je okupirala Rusija. Rusija kontroliše oko 19 odsto% ukrajinske teritorije i planira da tamo održi sopstvene izbore sledećeg meseca, za šta Ukrajina smatra da bi bilo nezakonito.
KOJE SU ŠANSE ZELENSKOG?
Prema anketama, Zelenski bi imao velike šanse za reizbor. Njegova popularnost u Ukrajini bila je oko 90 odsto na početku rata, ali je od tada pala na oko 60 odsto, u zavisnosti od ankete.
Politički analitičari i anketari rekli su da je rejting Zelenskog narušen velikim korupcijskim skandalom u energetskom sektoru prošle godine, ali da se od tada oporavio i da ostaje vodeći kandidat od svih tradicionalnih političara.
Ankete pokazuju da bi Valerij Zalužni, ambasador Ukrajine u Velikoj Britaniji i bivši vrhovni komandant oružanih snaga, bio glavni izazivač Zelenskom, kao i šef predsedničkog kabineta i bivši šef vojne obaveštajne službe Kirilo Budanov.
Međutim, Fedorov, 35-godišnji tehnološki potkovani reformator, takođe je porastao u skorašnjim anketama otkako ga je Zelenski prošlog meseca iznenada smenio nakon samo šest meseci na mestu ministra odbrane, što je izazvalo redak talas uličnih protesta tokom rata.
Ukrajinski mediji na pozivaju se na istaknutu lokalnu anketarsku agenciju, SOCIS, koja predviđa da će Fedorov osvojiti oko 13 odsto glasova, što bi značilo da Zalužni ide na 21 odsto, a Zelenski na 22 odsto.
Ako bi Fedorov ili Zalužni stigli do drugog kruga, ankete su pokazale da bi bilo koji od njih mogao da pobedi Zelenskog, piše Rojters.