Projektno sufinansiranje medijskih sadržaja doživelo je ove godine fijasko i na neki način je sahranjeno u onom izvornom obliku od 2015. godine i nema naznaka da država želi da finansira javni interes u medijima, izjavio je za FoNet predstavnik Asocijacije nezavisnih elektronskih medija Saša Mirković.
Mirković je u serijalu Kiosk ocenio da je potpuno jasno da država na svim nivoima vlasti ima isključivo nameru da preko projektnog sufinansiranja, refinansira provladine medije i GONGO organizacije koje služe za izvlačenje sredstava, dok su kritički mediji ostali bez dinara ili su dobili višestruko manje iznose.
„Ono što takođe je obeležilo ovu godinu je činjenica da je došla do izražaja politika koju sprovodi Ministarstvo informisanja i telekomunikacija na čelu sa Borisom Bratinom, koji se već nekoliko puta pokazao kao neko ko je neprijatelj medija i puki izvršilac onoga što je nametnuto sa vrha države, a svi znamo ko odlučuje i jedino se pita u ovoj zemlji kada su, između ostalog, i mediji u pitanju“, naglasio je on.
Mirković ističe da je ovu godinu, u pogledu projektnog sufinansiranja, obeležila i neskrivena namera vlasti da se krši zakon, da se bodovnim inženjeringom prvo utiče na broj bodova koji su u mogućnosti da sakupe članovi komisija, kao i da se posle toga utiče na izbor i podršku projektima koji su orijentisani ka nečemu „što i ne predstavlja javni interes“.
„Pogotovo je ove godine došlo do izražaja da je kroz projektno sufinansiranje sprovedena neka vrste odmazde nad medijima koji su profesionalno radili svoj posao od 1. novembra 2024. godine, izveštavali o studentskim, građanskim protestima“, rekao je on.
Mirković je naveo problem i Jedinstvenog informacionog sistema, objasnivši da se u njemu beleži antidatiranje određenih dokumenata, nestanak ili vrlo težak pronalazak dokumenata, što pokazuje da ta platforma nije doprinela olakšanom pristupu, transparentnosti i inkluzivnosti informacijama.
Komentarišući što relevantna novinarska i medijska udruženja ove godine nisu dobile ni dinar, Mirković ocenjuje da je to refleksija nečega što je započeto pre nekoliko godina, te da ne treba zaboraviti lik i delo bivšeg ministra informisanja Dejana Ristića koji je začetnik urušavanja projektnog sufinansiranja.
„Ne treba zaboraviti da je u tom narativu koji je započeo Ristić, tretman relevantnih medijskih i novinarskih udruženja konstantno urušavan. On je stalno govorio o navodnom bogatstvu medijske scene, brojnosti medija i udruženja, a na taj način relativizujući značaj zaista relevantnih i glorifikujući one koji su nastali samo u svrhu zloupotreba u okviru projektnog sufinansiranja“, kazao je Mirković.
On dodaje da se medijska scena suočila potom sa nastankom novinarskog udruženja koje je okupilo „krem de la krem“ tabloidnog novinarstva i koja su bez ikakvog problema dobili sredstva na ovogodišnjem konkursu, za razliku od relevantnih novinarskih i medijskih udruženja koji nisu dobili ništa.
Prema oceni Mirkovića, to znači da se ozbiljno radi na urušavanje istinski nezavisne nevladine scene u medijskoj sferi i da će posle medija na red doći i nevladine organizacije i da se „sistemom spržene zemlje“ neće dozvoliti apsolutno nikakav disonantni ton, politika ili aktivnost koja bi mogla da ukaže na nepravilnosti, nezakonitosti, atake na novinare.
Mirković je naglasio da nezavisno novinarstvo u ovoj zemlji opstaje zahvaljujući hrabrim novinarkama i novinarima koji i dalje smatraju da je poštovanje zakona i profesionalnog kodeksa najbitnija stvar.
„I dok god bude bilo takvih pojedinaca i pojedinki, mi imamo nadu da iz toga može da se izrodi neki novi početak i da to može da bude neko seme iz kojeg će proklijati ono što bi trebala da bude ta medijska scena za koju se borimo sve ovo vreme“, ukazao je on.