Najava ministra za evropske integracije Nemanje Starovića da će preporuke Venecijanske komisije u vezi sa „Mrdićevim zakonima“ biti u potpunosti primenjene, kao i da će se o njima raspravljati u parlamentu do kraja maja, otvara pitanje da li će se preporuke zapravo primeniti do kraja meseca, kao i da li su se čelnici vlasti uplašili od potencijalnih posledica odbijanja odluke EU.
„Evropska komisija (EK) očekuje da primenimo u potpunosti preporuke Venecijanske komisije vezane za set pravosudnih zakona. Kolege iz EK kucaju na otvorena vrata. Mi smo to prihvatili, pre nego je ekspertsko mišljenje Venecijanske komisije stiglo 24 aprila, a mi ćemo u potpunosti sve preporuke ispoštovati kakve god da budu“, rekao je Starović, za Radio televiziju Srbije (RTS).
Kako je dodao, „one su stigle, mi intenzivno radimo na tome, formirana je Radna grupa i tokom maja će biti u potpunosti primenjene sve preporuke Venecijanske komisije“, što je „veoma efikasno i veoma kratak rok“.
On je naveo i da od ponedeljka počinje javna rasprava o setu izbornih zakona kojima primenjujemo preporuke Posmatračke misije Kancelarije OEBS za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), kao i da očekuje da će paket izmena zbornih zakoni biti do kraja maja pred poslanicima i ubrzo usvojen.
Tužiteljka u penziji Jasmina Paunović najavu ministra za evropske integracije Nemanje Starovića vidi kao pokazatelj da vlast naknadno pokušava da ispravi posledice ranijih odluka, ali uz ozbiljnu sumnju da će preporuke Venecijanske komisije biti dosledno sprovedene.
„Generalno, mislim da se aktuelnoj vlasti više ne može verovati. Ovim neopravdanim donošenjem seta pravosudnih zakona obrukali su ne samo sebe, već i Republiku Srbiju. Kada nisu imali sluha za stručnu javnost, sada postupaju post festum, po preporukama stranaca“, navodi Paunović.
Ocenjuje da su najave o potpunoj primeni preporuka upitne, posebno u kratkom roku koji se pominje, te da dosadašnja praksa ne uliva poverenje da će proces biti sproveden na suštinski način.
„Ne očekujem da će preporuke Venecijanske komisije biti u potpunosti primenjene do kraja meseca. A i ako se nešto uradi, to će biti paušalno, selektivno i bez poštovanja struke u širem smislu – bez javne rasprave, bez uključivanja civilnog društva i nevladinog sektora“, ističe.
Paunović kao dodatni problem vidi i finansijske i institucionalne posledice dosadašnjih odluka, smatra da je reč o ozbiljnom narušavanju pravnog sistema.
„Smatram da je ovo do sada najskuplje izigravanje prava i zakona od strane vlasti, koje košta sve građane milijardu i petsto miliona evra. Postavlja se pitanje zašto se građanima ne uliva poverenje da postoji stvarna volja da se ispravi već naneta šteta u međunarodnim okvirima“, naglašava Paunović.
Ukazuje na neusklađene poruke najviših državnih zvaničnika kada je reč o značaju i obavezujućem karakteru preporuka.
„Imamo situaciju da ministar pravde najpre kaže da su to samo preporuke koje za nas nisu obavezujuće, zatim predsednica Skupštine govori da je Venecijanska komisija pohvalila sporni deo zakona, dok ministar za evropske integracije tvrdi da će sve biti u potpunosti primenjeno do kraja meseca. Na kraju se formira radna grupa za primenu tih preporuka. To deluje nekoherentno, pa i licemerno“, ocenjuje Paunović.
Dodaje da će naredni period pokazati da li će vlast zaista sprovesti najavljeno ili je reč o reakciji na pritiske iz Evropske komisije.
„Ostaje da se vidi šta će vlast uraditi do kraja meseca, ali utisak je da se sve odvija u svojevrsnom paničnom strahu od mogućeg odgovora Evropske komisije“, navodi Paunović.
Advokat Nikola Lakić ocenjuje da najava ministra Nemanje Starovića ne predstavlja suštinski zaokret, već pokušaj da se ublaže posledice ranijih poteza vlasti.
„Nakon povratka iz Pekinga, ministar za evropske integracije, umesto da podnese ostavku zbog štete koju je zajedno sa ostalim članovima vlasti naneo Srbiji, koristi standardne tehnike obmane i manipulacije i govori o napretku Srbije na evropskom putu“, navodi Lakić.
Smatra da najavljena javna rasprava i upućivanje izmena zakona u proceduru do kraja meseca ukazuju pre svega na pritisak spolja, a ne na unutrašnju spremnost za promene.
„Najave da će Vlada sprovesti javnu raspravu o izmenama takozvanih Mrdićevih zakona, kao i da će preporuke Venecijanske komisije biti primenjene, pokazuju strah vlasti od mogućih odluka Evropske komisije u ovom slučaju“, ističe Lakić.
Prema njegovim rečima, dosadašnja praksa ukazuje da bi eventualne izmene mogle biti ograničenog dometa i bez suštinskih efekata.
„Režim će, kao i mnogo puta do sada, pokušati da izigra javnost i, ukoliko bude prinuđen, usvojiće samo one mere koje smatra neophodnim kako ne bi došlo do suštinskih promena, već da se stvori privid da Srbija ostaje na evropskom putu i ispunjava obaveze“, ocenjuje Lakić.
Ističe da ministri, uključujući i Starovića, ne deluju samostalno u javnim istupima.
„Ministar se i ovoga puta ponaša u skladu sa ustaljenom praksom, gde članovi Vlade ne iznose lične stavove, već ono što je politički okvir koji dolazi iz vrha vlasti“, zaključuje Lakić.
Podsetimo, Venecijanska komisija, ustavno ekspertsko telo Saveta Evrope, izdala je 25. aprila hitno mišljenje o izmenama seta pet zakona koji regulišu sudstvo i tužilaštvo (poznatiji kao Mrdićevi zakoni), a koji su usvojeni 28. januara 2026. godine.
“Izmene su značajno uticale na obim hijerarhijske kontrole unutar javnog tužilaštva, proširile okolnosti u kojima se mogu koristiti privremena imenovanja i ponovna imenovanja javnih tužilaca i predsednika sudova i izmenile režim privremenog raspoređivanja javnih tužilaca”, navodi se u saopštenju Venecijanske komisije.