Nekoliko sati nakon što su birači u Virdžiniji 22. aprila odobrili referendum o prekrajanju izbornih jedinica, Donald Tramp izjavio je da su izbori bili „namešteni“.
„Republikanci pobeđuju tokom celog dana“, tvrdio je, „sve do samog kraja kada se, naravno, dogodio ‘masovni priliv glasova poštom!’ … i demokrate su opet tesno izvojevale još jednu pokradenu pobedu!“
Trampove neutemeljene optužbe o prevari, koje iznosi svaki put kada republikanci izgube, deo su šire strategije da se izborni sistem prilagodi u njegovu korist, pišu za magazin The Hill Dejvid Vipmen, emeritus predsednik Hamilton koledža i Glen C. Altšuler, emeritus profesor američkih studija na Univerzitetu Kornel.
Prema Ustavu SAD, savezne države — a ne predsednik — imaju glavnu nadležnost nad „vremenom, mestom i načinom“ održavanja izbora.
Ipak, Trampova administracija sve više pokušava da preuzme kontrolu nad državnim izbornim procesima, menja izborna pravila i smanji izlaznost birača, posebno među grupama koje češće glasaju za demokrate.
Njegove pristalice tvrde da su te mere potrebne radi očuvanja integriteta izbora.
Međutim, sudovi, revizije i izborni zvaničnici više puta nisu pronašli dokaze o značajnim prevarama, osim nekoliko izolovanih slučajeva koji nisu uticali na rezultate izbora.
Prava pretnja slobodnim i poštenim izborima dolazi upravo iz Trampovih poteza, kako je to tadašnja ministarka unutrašnje bezbednosti Kristi Noem opisala: „da obezbedimo da glasaju pravi ljudi i izaberu prave lidere da vode ovu zemlju“.
Tokom 2025. godine, Ministarstvo pravde zahtevalo je od gotovo svih saveznih država i Distrikta Kolumbija da dostave biračke spiskove, glasačke listiće sa prethodnih izbora, podatke iz vozačkih dozvola, delimične brojeve socijalnog osiguranja i pristup izbornoj opremi. Administracija je upozorila da će informacije biti podeljene sa Ministarstvom unutrašnje bezbednosti.
Odeljenje za građanska prava Ministarstva pravde tužilo je oko 30 saveznih država i Distrikt Kolumbija zbog odbijanja saradnje.
Administracija je takođe zaplenila glasačke listiće i pokrenula istrage o izborima koji su već bili revidirani i potvrđeni.
U januaru 2026. godine, desetak agenata FBI zaplenilo je listiće sa izbora 2020. godine u okrugu Fulton u Džordžiji, navodeći neprecizirane sumnje u moguće uništavanje dokaza i prisustvo lažnih glasova.
U martu je FBI izdao sudski poziv za izborne evidencije iz okruga Marikopa u Arizona, pozivajući se delom na neutemeljene tvrdnje o „nepravilnostima“ u skladištenju praznih i dopisnih listića.
Kao odgovor, državna tužiteljka Kris Mayes istakla je da su rezultati izbora „sertifikovani, sudski potvrđeni i provereni“ još pre nekoliko godina. Dodala je da je šestomesečna revizija čak pronašla 99 dodatnih glasova za Bajdena i 261 manje za Trampa.
U aprilu je Ministarstvo pravde zahtevalo da vlasti u Mičhigen predaju svih 865.000 glasačkih listića i koverti iz okruga Vejn za izbore 2024. godine.
Harmit Dilon navela je više razloga, uključujući tri slučaja prevare birača, tužbu iz 2020. u vezi sa glasanjem poštom i potrebu za „odgovornošću zbog zloupotrebe duboke države protiv Trampa i njegovog tima“. Nije pomenula da su osobe optužene za prevaru već procesuirane, a da je slučaj sa dopisnim listićima odbačen zbog nedostatka dokaza.
Okruzi Fulton, Marikopa i Vejn su, naravno, 2020. godine većinski glasali za Bajdena. Guvernerka Mičigena Grečen Vajtmer ocenila je da svi ti postupci predstavljaju „slabo prikriven pokušaj“ širenja sumnje i dezinformacija radi opravdanja savezne intervencije u buduće izbore.
Administracija je pokušala i da proširi saveznu kontrolu nad organizacijom izbora.
Izvršna uredba iz marta nalaže Ministarstvu unutrašnje bezbednosti da sarađuje sa Upravom za socijalno osiguranje kako bi sastavili spiskove punoletnih građana i podelili ih sa državnim izbornim zvaničnicima, koji bi zatim sa Poštanskom službom SAD nadgledali distribuciju i prikupljanje glasačkih listića poštom.
Protiv uredbe su pokrenute tužbe zbog pitanja privatnosti i nedostatka predsedničkih ustavnih ovlašćenja da menja izborna pravila.
Istovremeno, administracija je oslabila institucije koje štite integritet izbora. Do kraja 2025. gotovo svi zvaničnici Ministarstva pravde i Ministarstva unutrašnje bezbednosti zaduženi za zaštitu izbora podneli su ostavke, bili premešteni ili otpušteni. Na njihova mesta postavljeni su politički aktivisti, među kojima i brojni poznati negatori izbornih rezultata.
Tramp je praktično uništio Agenciju za sajber bezbednost i bezbednost infrastrukture i internet stranicu koju je agencija koristila za pobijanje lažnih tvrdnji o izbornoj prevari.
Direktor FBI Kaš Patel ukinuo je odeljenje za borbu protiv javne korupcije koje je pratilo kriminalne aktivnosti tokom izbora, kao i Radnu grupu za strane uticaje, koja je pratila mešanje stranih država. Patel je takođe obnovio neutemeljene teorije o kineskom mešanju u izbore 2020. godine.
Derek Tisler iz Centra Brenan za pravdu upozorava da je lažne tvrdnje „koje dolaze sa pečatom savezne vlade“ veoma teško opovrgnuti i da one ozbiljno narušavaju „poverenje birača“.
A šteta je već velika. Prema anketama, 63 odsto republikanaca veruje da je Tramp pobedio na izborima 2020; 83 odsto strahuje od lažnih glasova poštom; 82 odsto smatra da veliki broj stranih državljana glasa; a 62 odsto podržava prisustvo saveznih policijskih snaga na biračkim mestima.
Još zabrinjavajuće je to što samo 33 odsto republikanaca, demokrata i nezavisnih birača uzrasta od 18 do 29 godina veruje da će izbori 2026. biti pošteni.
Poverenje u izbore predstavlja osnov demokratskog sistema. Bez njega, poraženi kandidati teže priznaju rezultate, pobednici se smatraju nelegitimnim, a birači se sve više povlače iz političkog procesa. Kada se jednom izgubi, poverenje se izuzetno teško vraća.
„Poruka svim demokratama: čeka nas ogroman posao. A vreme ističe“, zaključuju američki profesori.