Stranka demokratske akcije (SDA) saopštila je danas da visoki predstavnik sa punim ovlašćenjima nikada nije bio potrebniji Bosni i Hercegovini (BiH), ocenivši da bi slabljenje njegove uloge dodatno ohrabrilo, kako su naveli, antidržavne snage i neumitno vodilo u produbljivanje krize, nestabilnost i konflikte, te u urušavanje kompletnog mirovnog sporazuma. Lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik izjavio je da Savet za sprovođenje mira u BiH (PIC) nije deo Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali se nametnuo kao izraz političke volje jednog dela zapadnih zemalja.
„Takav scenario nikom dobronamernom i odgovornom nije u interesu“, navodi se u saopštenju SDA.
SDA je zatražila od Saveta za sprovođenje mira u BiH (PIC) da jasno i precizno javnosti u BiH saopšti da li se i kakve promene planiraju u funkcionisanju Kancelarije visokog predstavnika (OHR), kao i da daju procenu kako će se to odraziti na stabilnost BiH.
SDA od novog kandidata za visokog međunardnog predstavnika u BiH, koji bi trebalo da bude izabran na zasedanju PIC početkom juna, zahteva da javnosti predstavi svoj program delovanja, uz nedvosmislenu potvrdu da će štititi Dejtonski sporazum i da se neće ustručavati od upotrebe svih ovlašćenja koje mu mandat daje.
U saopštenju za javnost iz ove stranke su podsetili da je BiH u Dejtonu nametnut državni sistem, koji, kako su ocenili, ne može funkcionisati bez Aneksa 10, odnosno bez aktivne uloge kancelarije OHR.
„To se potvrdilo mnogo puta odlukama visokog predstavnika kojima su rešavane brojne krize i blokade, zaustavljani secesionisti, sprečavane samouprave, te u jednom danu uklanjane desetine političara koji su blokirali državu i bili pretnja stabilnosti“, naveli su iz SDA.
Dodali su da je visoki predstavnik na početku mandata imao podršku 60.000 američkih vojnika, a da su mu kasnije na raspolaganje data „bonska ovlaštenja“ (mogućnost da nameće odluke i zakone i smenjuje izabrane zvaničnike), ističući da je taj mehanizam, koji je ključan za deblokadu države i očuvanje mira, u proteklih 28 godina upotrebljen je više od 800 puta.
Iz SDA su ocenili da se BiH trenutno nalazi u najtežoj političkoj krizi od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, prvenstveno zbog, kako su kazali, direktnih udara secesionista i blokada državnih institucija.
Dok Stranka demokratske akcije (SDA) upozorava da bi slabljenje uloge visokog predstavnika ohrabrilo antidržavne snage i odvelo Bosnu i Hercegovinu u duboku krizu i konflikte, lider SNSD-a Milorad Dodik oštro uzvraća da Savet za sprovođenje mira nema dejtonski legitimitet i predstavlja isključivo nametnutu političku volju dela zapadnih zemalja.
Dodik: Savet za sprovođenje mira u BiH nije deo Dejtonskog sporazuma
Lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik izjavio je da Savet za sprovođenje mira u BiH (PIC) nije deo Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali se nametnuo kao izraz političke volje jednog dela zapadnih zemalja.
„U njemu danas nema ni Rusije, koja je bila od početka njegovog uspostavljanja, a urušen je i konsenzus u odlučivanju“, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.
PIC je nazvao „zlom institucijom“, koja je tako delovala u prošlosti i dodao da veruje da ni sada ne može doneti nešto dobro.
„Na neke stvari možemo uticati, na neke ne. U tom Savetu sede birokrate, koje prenose stavove udaljenih kancelarija koje nemaju nikakve veze sa realnošću u BiH“, ocenio je on.
Prema Dodikovim rečima, PIC je sebi pribavio moć upravo na pozicijama politika koje nisu bile zasnovane na zdravom razumu.
„Da li je zadravorazumski da u jednoj zemlji 30 godina pokušavate da sprovedete jednu stvar? Da li možda nije vreme da odustanete i pokušate nešto novo“, kazao je Dodik.
Jedina dobra odluka koja bi mogla biti doneta jeste da se dozvoli narodima u BiH da se mirno raziđu, dodao je on.
PIC je osnovan u decembru 1995. godine na konferenciji u Londonu da bi aktivirao međunarodnu podršku za sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i obezbedio političko usmeravanje Kancelarije visokog predstavnika (OHR).
Sastoji se od 55 zemalja i međunarodnih organizacija koje pružaju podršku i finansiranje mirovnog procesa, a Rusija je 2022. godine, kada je počela rat s Ukrajinom, istupila iz Upravnog odbora PIC.
Najavljeno je da će PIC početkom juna na sednici u Sarajevu izabrati novog visokog predstavnika, nakon što je ostavku na tu funkciju podneo Nemac Kristijan Šmit.
Posle ostavke Šmita, Dodik traži gašenje OHR-a – i nije jedini
Da li Bosni i Hercegovini slede tektonske promene, pitanje je koje se nameće nakon što je, naprasno i pod američkim pritiskom, visoki predstavnik Kristijan Šmit podneo ostavku početkom meseca, posle čega su usledili sve glasniji pozivi da Kancelarija visokog predstavnika, OHR, bude ukinuta.
Ukidanje OHR-a zatražio je Deklaracijom Parlament Republike Srpske, što ne iznenađuje – s obzirom na odnos Šmita i Dodika. Milorad Dodik je prošle godine osuđen pred Sudom u Sarajevu na jednogodišnju kaznu zatvora – koju je otkupio, i šest godina zabrane bavljenja politikom zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Međutim, da je pitanje ukidanja OHR-a potencijalno otvoreno govore i veterani međunarodne politike u regionu.
Politički analitičar iz Banjaluke Željko Raljić ocenjuje da će Deklaracija verovatno poslužiti vlastima u Republici Srpskoj da u nekim budućim pregovorima u BiH imaju bolju poziciju.
„Sama po sebi deklaracija nije obavezujući pravni akt koji bi nešto promenio kada je u pitanju Bosna i Hercegovina i njeni unutrašnji odnosi politički ili njeno ustavno ustrojstvo, ali eto, to je dobra namera. Dakle, sama po sebi nema težinu, ali će itekako biti o njoj reči. Odmah smo imali u Sarajevu kontrastav da Kancelariju visokog predstavnika ne treba zatvarati, nego naprotiv, da treba što pre imenovati Šmitovog naslednika“, kaže Raljić.