Rok koji je Ustavni sud odredio za konstituisanje Skupštine Kosova istekao je u ponoć, a novi saziv parlamenta nije konstituisan. Iako je predsedavajući Avni Dehari nastavak konstitutivne sednice zakazao za subotu u 11 časova, opozicione stranke i deo pravne zajednice smatraju da je time prekršen Ustav i najavljuju osporavanje takve odluke pred Ustavnim sudom. Kosovo je tako prvi put od usvajanja važećeg Ustava ušlo u situaciju da je istekao rok za konstituisanje Skupštine bez završetka tog procesa.
Do isteka roka nije došlo ni do političkog dogovora između Pokreta Samoopredeljenje i Demokratskog saveza Kosova (DSK), uprkos četvrtom sastanku lidera dve stranke Aljbina Kurtija i Ljumira Abdidžikua, piše Kossev.
Kurti je nakon razgovora izjavio da i dalje ne postoji politički sporazum i ocenio da postoji „drastična razlika između izbornog rezultata i zahteva DSK“, dok je Abdidžiku poručio da su dve strane „veoma, veoma daleko od eventualnog sporazuma“.
Glavno neslaganje ostaje pitanje budućeg predsednika Kosova, ali i redosled političkog procesa. Aljbin Kurti insistira da se pre okončanja konstituisanja Skupštine postigne politički dogovor o budućem predsedniku Kosova, tvrdeći da bi se u suprotnom Kosovo ubrzo ponovo suočilo sa institucionalnom blokadom i mogućim vanrednim izborima.
Samoopredeljenje pritom zagovara izbor nestranačke ličnosti koja bi imala što širu političku podršku. Sa druge strane, od opozicionih stranaka jedino LDK učestvuje u pregovorima sa Samoopredeljenjem, ali insistira da upravo toj stranci pripadne pravo da predloži kandidata za predsednika Kosova.
Deo pravnih stručnjaka i opozicija osporavaju Kurtijev pristup, ocenjujući da pitanje predsednika ne sme biti uslov za konstituisanje Skupštine, budući da rok od 60 dana za izbor predsednika počinje da teče tek nakon što Skupština bude konstituisana, te da Kurti sa manjinskim zajednicama ima većinu za izbor predsednika skupštine i konstituisanje iste.
LDK ostaje pri Vjosi Osmani
U poslednjim minutima pre isteka roka, potpredsednik DSK Ljutfi Haziri potvrdio je da ta stranka nije promenila stav i da Vjosa Osmani ostaje njihov kandidat za predsednika Kosova.
On je rekao da LDK nije tražio mesto premijera, već „institucionalni balans“, ocenjujući da vlast treba da bude raspodeljena između partnera.
Istovremeno je najavio da će LDK tek u subotu ujutru odlučiti da li će učestvovati na sednici koju je Avni Dehari zakazao za 8. avgust u 11 časova, ali je dodao da stranka ostaje otvorena za nastavak razgovora sa Samoopredeljenjem.
Opozicija tražila sednicu pre ponoći, vrata Skupštine ostala zatvorena
Neposredno pre isteka ustavnog roka, Alijansa za budućnost Kosova (AAK), uz podršku ostalih opozicionih parlamentarnih grupa, zatražila je održavanje vanredne sednice u 22.30 kako bi Skupština bila konstituisana u ustavnom roku.
Poslanik AAK Besnik Tahiri optužio je Samoopredeljenje za kršenje ustavnog poretka i pokušaj prebacivanja odgovornosti na opoziciju.
Međutim, sednica nije održana.
Tahiri je potom saopštio da su vrata skupštinske sale ostala zaključana uprkos tome što su predsedavajući Avni Dehari i administracija Skupštine, kako tvrdi, na vreme obavešteni o zahtevu opozicije.
PDK: Kršenje presude Ustavnog suda
Demokratska partija Kosova ocenila je da zakazivanje nastavka sednice za subotu predstavlja direktno kršenje presude Ustavnog suda i poručila da neće „sedeti skrštenih ruku“ dok se, kako navode, narušava ustavni poredak.
Potpredsednica PDK Vljora Čitaku dodatno je pojačala kritike na račun Aljbina Kurtija.
„Zamislite da je ovaj prvi na fotografiji odlučivao o OVK, proglašenju nezavisnosti ili osnivanju Vojske Kosova u presudnim trenucima stvaranja države. Na sreću, u tim odlučujućim trenucima Kosovo je imalo Hašima Tačija“, napisala je Čitaku na društvenim mrežama, zaključivši objavu porukom: „Sa nestrpljenjem očekujemo predsednika.“
Đini: Kosovo večeras sa tugom gledaju prijatelji, a sa radošću neprijatelji
Lider Alijanse za budućnost Kosova (AAK) Ardijan Đini (Ardian Gjini), koji je još juče optužio Aljbina Kurtija za „unutrašnji državni udar“ i uzurpaciju institucija, nakon isteka ustavnog roka dodatno je zaoštrio retoriku.
„Večeras Kosovo sa tugom gledaju naši građani i naši prijatelji, a sa radošću svi naši neprijatelji“, poručio je Đini u saopštenju preko Fejsbuka.
Optužio je Kurtija da „bruka Kosovo“ i vodi ga „opasnim i razornim putem“.
„Aljbine Kurti, brukaš našu zemlju. Uvodiš je na opasan i razoran put. Bićeš teško osuđen zbog ove nesreće koju stvaraš. Kosovo će ojačati i rasti i bez tebe, uprkos šteti koju mu nanosiš“, naveo je lider AAK.
Opozicija kasno reagovala, nije trebalo da napušta salu
Istovremeno, deo političkih analitičara i pravnih stručnjaka smatra da odgovornost ne snosi isključivo Samoopredeljenje.
Ukazuju na to da su opozicione stranke, nakon što je tokom dva dana postalo jasno da nastavak sednice neće biti održan u ustavnom roku, napustile skupštinsku salu i prvi put u četvrtak umesto da ostanu u njoj i insistiraju na nastavku zasedanja do isteka roka.
Tek kasnije tokom večeri u petak AAK je zatražila održavanje vanredne sednice u 22.30 časova, što su pojedini ocenili kao zakašneli potez koji nije mogao da promeni ishod.
Analitičari: Od ponoći osporiti odluku pred Ustavnim sudom
Izvršni direktor Kosovskog demokratskog instituta (KDI) Eugen Cakoli ocenio je da je zakazivanje nastavka sednice za subotu u 11 časova „otvoreno kršenje i direktno narušavanje ustavnog poretka“.
Prema njegovim rečima, predsedavajući Avni Dehari bio je dužan da nastavak sednice zakaže tokom 7. avgusta u terminu koji bi omogućio da bude završena pre isteka ustavnog roka u 23.59.
Cakoli smatra da se pravilo o pauzi od najviše 48 sati može primenjivati isključivo unutar ustavnog roka, te da su Dehari i Samoopredeljenje onemogućili poslanike da ostvare svoja ustavna prava i obaveze.
Zbog toga je pozvao najmanje deset poslanika da se odmah nakon isteka roka obrate Ustavnom sudu, ospore odluku o zakazivanju sednice nakon isteka roka, kao i postupanje tokom 6. i 7. avgusta, te zatraže privremenu meru kojom bi sednica zakazana za subotu bila suspendovana do odluke suda.
Sličnu ocenu izneo je i istraživač KDI Vulnet Bugaćku, koji, kako javlja Koha, koja je uživo izveštavala u blogu čitav dan, a smatra da su poslanici Samoopredeljenja prekršili ustavni poredak neispunjavanjem obaveze da omoguće konstituisanje Skupštine u propisanom roku.
Prema njegovom mišljenju, ukoliko Skupština nije konstituisana do ponoći, svaka naredna sednica i svaka odluka doneta u novom sazivu mogli bi biti predmet osporavanja pred Ustavnim sudom.
Sličan stav izneo je i direktor KIPRED-a Ljuljzim Peci, koji takođe smatra da bi, nakon isteka ustavnog roka, opozicione stranke trebalo da ospore odluku o zakazivanju nastavka sednice pred Ustavnim sudom i sačekaju njegovu odluku.
Peci, štaviše, otvara i pitanje učešća opozicionih poslanika na sednici zakazanoj za danas u 11 časova, ocenjujući da bi njihov eventualni dolazak mogao značiti saučesništvo u, kako smatra, kršenju Ustava.
„Ako sednica nije rezultirala konstituisanjem Skupštine, opozicija treba da se obrati Ustavnom sudu i tek nakon njegove odluke da se vrati u skupštinsku salu“, poručio je Peci.
Pravnici podeljeni oko posledica
Dok ova grupa eksperata smatra da nakon isteka roka više ne postoji ustavni osnov za nastavak konstitutivne sednice, Naim Jakaj iz Kosovskog instituta za pravdu ocenjuje za RSE, koja je takođe intenzivno izveštavala o ovoj političkoj krizi, da, iako je Ustav prekršen, ne postoji izričita pravna sankcija koja bi sprečila predsedavajućeg Avnija Deharija da sednicu sazove i nakon 7. avgusta.
Bez obzira na različita pravna tumačenja, obojica upozoravaju da bi nastavak institucionalne blokade mogao Kosovo da uvede u do sada nezabeleženu ustavnu i političku krizu.
Na moguće posledice još ranije su upozorili i viši saradnik KIPRED-a Iljir Deda, koji je ocenio da Kosovo ulazi u „kritičnu fazu“, kao i bivši predsednik Ustavnog suda Enver Hasani, koji smatra da je Kosovo već ostalo bez vršioca dužnosti predsednika i da bi nakon konstituisanja Skupštine prioritet morao biti izbor predsednika, a tek potom formiranje nove vlade.