Dinamičke tarife, koje se uvode upravo usvojenim izmenama Zakona o energetici, podrazumevaju da najmanje račune za električnu energiju imaju oni koji najviše struje troše u periodu kada je ona na berzi najjeftinija.
Kako stručnjaci u oblasti energetike objašnjavaju, dinamičke tarife ne treba mešati sa zelenom i crvenom zonom, jer su upravo povezane sa skupljom i jeftinijom strujom. Naime, cene električne energije na berzi struje su satne, pa se potrošnja u tom satu množi sa cenom struje u tom satu. Zbir takve potrošnje čini mesečni račun. To, međutim, znači i da bi neko ko ima svakog meseca istu potrošnju mogao da dobija i te kako različite mesečne račune za struju – drastično više ili drastično niže. I još nešto – preduslov za uvođenje dinamičke tarife je – pametno brojilo.
Građani Srbije već 30 godina znaju da im je struja tokom dana skuplja, a noću jeftinija, kada često radi uštede uključuju termoakumulacione peći, mašine za sudove ili veš mašine. Vreme nastupanja jeftine struje razlikuje se od regiona do regiona, pa tako jeftina struja u Vojvodini traje od 23 sata do sedam ujutru, u Beogradu od ponoći do osam ujutru, a u centralnoj Srbiji od 22 časa do šest ujutru, piše Danas.
Uvođenjem pametnih brojila i novom izmenom i dopunom Zakona o energetici građani su dobili mogućnost da jeftinu struju koriste i tokom dana, odnosno kada je cena na berzi najjeftinija. Ova tarifa se već primenjuje u Zapadnoj Evropi.
Naime, Zakon o energetici, koji su poslanici prošle nedelje usvojili u Narodnoj skupštini, uvodi, kako je najavila ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović, „dinamičke tarife“.
One u Zakonu u energetici nisu navedene pod tim nazivom, već potpadaju pod „ugovor o promenljivoj ceni električne energije“.
U Zakonu je objašnjeno da potrošač koji ima ugrađeno pametno brojilo na mernom mestu, može zaključiti ugovor sa promenljivom cenom električne energije sa snabdevačem koji snabdeva više od 200.000 krajnjih kupaca.
Glavni i najveći snabdevač je Elektroprivreda Srbije (EPS).
Prema podacima Agencije za energetiku, na kraju 2023. godine bilo je 76 licenciranih snabdevača električnom energijom koji imaju pravo da se bave snabdevanjem na veliko i na malo i 84 snabdevača koji mogu da se bave samo trgovinom na veliko. Od toga je bilo aktivno 54, pri čemu se samo tri snabdevača bavilo snabdevanjem krajnjih kupaca na slobodnom tržištu.
Iz zakona se može zaključiti da je preduslov za prezalak na „dinamičku tarifu“ taj da domaćinstvo ili preduzeće ima pametno brojilo i da će moći da bira da li će njegova jeftina i skuplja struja zavisiti od tržišnih uslova ili će ostati pri fiksnoj tarifi.
Ministarstvo: Ne ukida se nijedna tarifa, dinamička će biti dobrovoljna
Iz Ministarstva rudarstva i energetike objasnili su da je zakon otvorio mogućnost i za potrošače i za snabdevače da prepoznaju interes za zaključivanje ugovora sa promenljivom cenom.
– Svakako je tu najvažnija uloga snabdevača da svoju poslovnu politiku prilagode i u nju ugrade ovaj model ugovora. Očekujemo da EPS, kao kompanija u vlasništvu države, razmotri najbolje opcije za građane i privredu, ali i za funkcionisanje energetskog sistema – naveli su iz Ministarstva.
Ističu da i postojeći tarifni sistem ima promenljivu cenu u toku dana (višu i nižu) i da se njime uvažava dnevna dinamika sistema na osnovu proizvodnje, ponude i potražnje, ali da je trenutno u vidu administrativno određenih tarifa (viša i niža tarifa, zelena, plava, crvena zona).
– Novina je, dakle, da se zakonom prepoznaje dinamička tarifa koja se prilagođava novim realnim tržišnim uslovima i stanju sistema – dodali su iz Ministarstva.
Kako dinamičke tarife funkcionišu u praksi
Energetski stručnjak Dejan Stojadinović objasnio je da su dinamičke tarife model obračuna potrošnje električne energije koji je vezan za tržišnu cenu.
– Cena električne energije na berzi, odnosno na tržištu, varira svakog sata. Najviša cena struje je onda kada je najveća potrošnja, a to je uglavnom u jutarnjim časovima i predveče. Preduslov za primenu ove tarife je da potrošač ima pametno brojilo, jer onda to pametno brojilo meri potrošnju struje u tačnim vremenskim intervalima, odnosno koliko ste vi u svakom satu potrošili električne energije ili u svakih 15 minuta, zavisi od vrste pametnih brojila – rekao je Stojadinović.
U prevodu, najjeftinije će proći oni koji budu najviše struje trošili u periodu kada je ona na berzi najjeftinija.
Dodaje da su cene električne energije na berzi struje satne i onda se potrošnja u tom satu množi sa cenom struje u tom satu.
– Na kraju meseca se sabere ta potrošnja i dobijete račun za električnu energiju i to je ta dinamička tarifa – naveo je Stojadinović.
Kao glavni nedostatak ove tarife, Stojadinović navodi to da je, grubo rečeno, to stvar kockanja, jer neko ko ima istu potrošnju svakog meseca mogao bi da dobije drastično različite račune za struju koji bi mogli biti drastično viši ili niži.
Objasnio je da u Zapadnoj Evropi snabdevači električne energije nude potrošačima da li želi fiksnu tarifu sa kojom će otprilike znati koliko će platiti, ili dinamičku tarifu koja zavisi od cena na berzi.
Smatra da bi, za početak, dinamičku tarifu mogle da koriste kompanije, a kasnije i građani.
Ističe da treba sačekati EPS i druge snabdevače koji treba da predstave koji su tačno uslovi i kako će to izgledati u praksi.
Fiksna ili dinamička – šta je jeftinije
Na pitanje šta je jeftinije, fiksna tarifa ili dinamička, Marković da to zavisi od dogovora između potrošača i snabdevača.
– To vam je kao da imate puno različitih paketa kod mobilnih operatera. Sada se svi takmiče da naprave nešto što vama odgovara, a ono što vama odgovara možda neće odgovarati nekom drugom. Znači da se kreiraju proizvodi tako da svako nađe neku svoju računicu da njemu bude povoljnije – zaključio je Marković.
Ministarstvo: Za godinu dana ugrađeno 522.000 pametnih brojila
Iz Ministarstva navode da dinamičke tarife za električnu energiju znače da se cena električne energije koju plaća kupac menja u određenom periodu u zavisnosti od ponude i tražnje. U zavisnosti od mogućnosti primene, dodaju, da ove promene mogu biti po danima, ali i po satima u okviru jednog dana.
I oni ističu da ovaj sistem pomaže uravnoteženju upotrebe energije i podržava mrežu podsticanjem korisnika da prebace potrošnju na manje opterećene periode.
Kada je reč o preduslovima za uvođenje promenljive cene, Ministarstvo navodi da su to digitalizacija mreže i postavljanje digitalnih brojila.
– Na primer, za praćenje promena cena neophodno je obezbediti blagovoremnu dostupnost informacija o promeni cene elekrične energije, a za upravljanje potrošnjom i korišćenje takvih pogodnosti i ušteda neophodni su pametno brojilo i digitalizovana mreža – objasnili su iz Ministarstva.
U ovom trenutku, kako navode, udeo pametnih brojila na mreži je 16 odsto, što je, kako kažu, više nego u nekim od razvijenih zemalja Evrope.
U prethodnih godinu dana ugrađeno je 522.000 brojila uz podršku EU, a obezbeđena su sredstva za još 665.000 brojila, istakli su iz Ministarstva.
Ukazuju da će dinamičku tarifu moći da koriste i građani i privreda.