Raketa misije „Artemis II“ poletela je 2. aprila u 00:35 po srednjeevropskom vremenu iz Svemirskog centra „Kenedi“ na Floridi, noseći četvoro astronauta na istorijsko putovanje oko Meseca. Prema rečima predstavnika američke svemirske agencije NASA, prvo su se dva bustera odvojila od rakete, a oko osam minuta nakon lansiranja, prvi stepen rakete se odvojio od svemirske kapsule.
Let će imati putanju u obliku osmice oko Zemlje i Meseca i očekuje se da će trajati oko deset dana.
Testni let predstavlja važan korak u ambicioznom programu američke svemirske agencije, čiji je cilj uspostavljanje dugoročnog prisustva ljudi na površini Meseca.
NASA ovim takođe želi da zadrži tehnološku prednost, budući da Kina planira da do kraja 2030. godine pošalje svoje astronaute na Mesec.
Veliko interesovanje
Desetine hiljada ljudi okupile su se na pristaništu Kokoa Bič i na okolnim plažama, dok se raketa visoka kao zgrada od 32 sprata vinula u nebo, započinjući put ka Mesecu – prvi takav sa ljudskom posadom još od 1972. godine.
Velike gužve zabeležene su i na obližnjim putevima i plažama, što je podsetilo na atmosferu tokom lansiranja u programu „Apolo“ šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka.
Šta je cilj misije „Artemis II“
Posada – koju čine američka astronautkinja Kristina Koh, njene američke kolege Viktor Glover i Rid Vajzman, i kanadski astronaut Džeremi Hansen – ima zadatak da testira svemirsku letelicu „Orion“, odnosno istraživačko vozilo namenjeno prevozu astronauta do Meseca i nazad.
Oni će upravljati „Orionom“ i povremeno je ručno pilotirati, testirati ključne sisteme za održavanje života u kapsuli, kao i komunikacione veze.
Astronauti će delom biti više od 400.000 kilometara udaljeni od Zemlje – dalje nego što je bilo koji čovek ikada ranije bio u svemiru.
Sletanje na Mesec nije predviđeno – ovaj put. Prići će mu sa tamne strane na oko 7.400 km.
Raketa, kapsula i uloga Nemačke u misiji
Astronauti su u svemir lansirani i pomoću nove i do sada najmoćnije rakete NASA – „Space Launch System“. NASA je predvodila razvoj i kapsule „Orion“.
Ključni deo evropskog servisnog modula letelice „Orion“ (European Service Module – ESM) proizvela je kompanija „Erbas“ u Bremenu u Nemačkoj, u ime Evropske svemirske agencije (ESA).
Taj modul predstavlja pogonsko „srce“ misija ka Mesecu u programu „Artemis“. On obezbeđuje pogon, električnu energiju, kontrolu temperature, kao i vodu i kiseonik za posadu. Sistem koristi ukupno 33 motora, među kojima je i modifikovani motor za orbitalne manevre iz programa „Spejs šatl“.
Privatne američke kompanije „Spejs Iks“ (Ilon Mask) i „Blu Oridžin“ (Džef Bezos) angažovane da u budućim misijama obezbede letelice za sletanje na Mesec.
NASA – program Artemis
„Artemis II“ je druga misija u okviru NASA programa istraživanja Meseca „Artemis“.
Prva misija, „Artemis I“, 2022. godine poslala je bespilotnu letelicu „Orion“ u orbitu oko Meseca i bezbedno je vratila na Zemlju.
U okviru programa „Artemis“, NASA planira da astronaute šalje na sve zahtevnije misije istraživanja Meseca – kako bi se ostvarila nova naučna otkrića i postavili temelji za prvu misiju sa ljudskom posadom na Mars.
Američka svemirska agencija nada se da bi sletanje na Mesec, u blizini njegovog južnog pola, moglo da bude ostvareno 2028. godine. Ako sve bude teklo po planu, u naučnoj zajednici se procenjuje da bi misije sa ljudskom posadom ka Marsu mogle da uslede tokom tridesetih ili četrdesetih godina ovog veka.