Saradnji Aljbina Kurtija i Vojse Osmani je sada definitivno došao kraj. Osmani se kandidaturom za predsednka Kosova ispred liste Demokratskog saveza Kosova opredelila za blok koji je suprotstavljen Kurtiju.
Saradnja Kurtija kao premijera Kosova i Osmani kao predsednice trajala jepet godina, ali je vremenom je postalo očigledno da je Osmani na međunarodnom planu ostvarila veću reputaciju od Kurtija, dok je Kurti bio popularniji na “domaćem terenu”.
Osmani je svoj nastup na međunarodnoj sceni dovela do vrhunca učlanjivanjem Kosova u Odbor za mir Donalda Trampa.
„S obzirom na to da smo osnivačka članica sa punim pravima i da ćemo sada biti i doprinosilac, nakon što pregovaramo sporazum o učešću, verujem da će to otvoriti put Kosovu za jačanje njegovog subjektiviteta u međunarodnim odnosima. Pre svega, jača odnose sa SAD, zatim nas jača i u odnosima sa drugim državama, uključujući i one koje ne priznaju Kosovo; daje Kosovu glas u jednoj međunarodnoj organizaciji, s obzirom na to da je Kosovo blokirano u drugim organizacijama“, izjavila je Osmani nakon sastanka članica Odbora za mir.
Sa druge strane, Kurti je svoju popularnost na samom Kosovu dokazao svojim rezultatom na poslednjim izborima na kojima je osvojio 51 odsto glasova i time sebi obezbedio formiranje vlade bez ulaska u koalicije.
Ipak, kada je došlo vreme za potvrdu te saranje novim biranjem Osmani za predsednicu Kosova, Samoopredeljenje to nije podržalo, a glasači na Kosovu će 7. juna ponovo izaći na parlamentarne izbore, treći put u poslednjih 16 meseci.
Na ovim izborima Vjosa Osmani je odlučila da nastupi zajedno sa Demokratskim savezom Kosova koji je do sada nastupao kao opozicija Samoopredeljenju.
Tako će Osmani biti kandidatkinja za predsednika Kosova te stranke, dok će kandidat za premijera biti Ljumir Abdidžiku.
U utorak je i savetnik Osmani Krešnik Čolaku izjavio da je članstvo Kosova u Odboru za mir bio ključni trenutak koji je doveo do razdora između Kurtija i Osmani.
„Ključni trenutak je bio članstvo Kosova u Odboru za mir. Tamo sam kao svedok, osetio snažan prelom. Javnost je možda pročitala prelom ne tako jak kao mi koji smo bili unutra, ali je razlika bila vidljiva“, rekao je Čolaku.
Naveo je da je Kurti tome prišao hladno.
“Mnogi to pripisuju nekoj vrsti ljubomore ili rivalstva u međunarodnim odnosima. Po mojoj proceni, mislim da ovde postoji snažan sukob dve političke i ideološke formacije“, rekao je on.
Komentarišući odnos Osmani i Kurtija politikolog Ognjen Gogić za Danas ističe da oni jesu dve najjače političke ličnosti na Kosovu, te dodaje da Osmani jeste Kurtijev najveći izazivač.
“To ne znači da je da je ona podjednako popularna kao i on, najčešće su barabar”, navodi naš sagovornik.
On ističe da je pitanje koliki će broj Kurtijevih birača u tom raskolu dati prednost Osmani.
“Osmani će Kurtiju sigurno skinuti određeni broj glasova, i odvući jedan broj birača za DSK, ali ne mogu da kažem koji će to biti broj”, kaže Gogić.
Na pitanje da li je nova kohabitacija Kurtija sa osmani moguća, Gogić kaže “sve je moguće, samo to nije”.
“Oni su sada u suprotnim blokovima i pitanje je, koji će blok da formira institucije, ko će biti stožer – Kurti ili Osmani, ne mogu zajedno”, pojašnjava sagovornik Danasa.
On podseća da je za formiranje Vlade potrebna prosta većina, dok za izbor predsednika treba dve trećine glasova poslanika skupštine Kosova.
“Ono što je malo verovatno je da će bilo koji od blokova, bilo Kurti, bilo opozicioni, moći da ima 80 poslanika. Moguća je situacija da opozicija ima većinu dovoljnu za formiranje vlade”, kaže Gogić.
Naš sagovornik smatra da će opozicija sa manjinama ovog puta biti u prilici da formira vladu, dok će se Kurti spusti na nivo iz februara prošle godine ili još niže. Ipak, dodaje, onda on može da im blokira predsednika.
Na pitanje na koji će način Osmani uticati na glasače DSK, s obzirom da jeste bila na vlasti istovremeno sa Kurtijem, Gogić kaže da će im ipak više doneti nego oduzeti.
“DSK je baš u velikom padu i Osmani će to samo popraviti, neće nikoga odbiti. Neto efekat će biti pozitivan”, dodaje sagovrnik Danasa.
On naglašava da glasači kojima se to možda ne sviđa nemaju alternativu.
“Osmani u prvim izjavama koje je dala, govori o Kurtijevom antiamerikanizmu tako će ona prebacivati tu priču na taj teren odnosa sa Evropom i Amerikom, da će ona htetida popravi odnose Kosova sa Briselom i Vašingtonom, i to je tim biračima takođe podjednako značajno”, kaže Gogić.
On zaključuje da će najzanimljivije biti videti koliko će Kurtiju ostati tvrdokornih glasača, kada se oduzmu pristalice Osmani.
Povratak u DSK
Podsetimo, Vjosa Osmani je u politiku ušla kao poslanica DSK-a, na čijoj je listi izabrana za poslanicu kosovskog parlamenta, a 2020. godine glasovima DSK-a i Samoopredeljenja izabrana je za predsednicu Skupštine Kosova.
Nakon razilaženja sa rukovodstvom DSK-a osniva pokret Guxo (Usudi se) i ulazi u koaliciju sa Kurtijevim Samoopredeljenjem. Za predsednicu Kosova izabrana je aprila 2021. godine.