Bezbednost u saobraćaju ponovo je u fokusu nakon incidenta koji se dogodio u centru Beograda, kada je električni trotinet naleteo na trudnicu i povredio je. Po poslednjim informacijama, nakon incidenta, povređena trudnica prevezena je na VMA i tamo je urađena dodatna dijagnostika. Ovaj incident pokrenuo je novo pitanje bezbednosti u saobraćaju, pre svega bezbednosti učesnika, odnosno pešaka, ali i vozača trotineta.
Stručnjak za bezbednost saobraćaja Damir Okanović kaže za N1 da trotoari pripadaju pešacima, pešačke zone i staze takođe pripadaju pešacima, te da to nije mesto za vozila, što električni trotineti jesu.
„Nažalost, slika jeste da mi njih često srećemo tuda, ali oni tu prosto ne smeju da budu. Često se oni čak i ljute na pešake kada im pešaci skrenu pažnju da tuda ne smeju da se kreću, ili se ljute na pešake jer su pešaci zamišljeni, pa gledaju u mobilni telefon ili rade nešto što se njima ne sviđa. Ali, pešaci imaju puno pravo da se na trotoaru ponašaju potpuno slobodno u smislu saobraćaja. Znači, mogu da hodaju, da trče, mogu da igraju kolo nasred trotoara, a vozači vozila, ukoliko se već nađu nekim slučajem na trotoaru, moraju da poštuju pešake“, objašnjava naš sagovornik.
Bezbednost u saobraćaju ponovo je u fokusu nakon incidenta koji se dogodio u centru Beograda, kada je električni trotinet naleteo na trudnicu i povredio je. Po poslednjim informacijama, nakon incidenta, povređena trudnica prevezena je na VMA i tamo je urađena dodatna dijagnostika. Ovaj incident pokrenuo je novo pitanje bezbednosti u saobraćaju, pre svega bezbednosti učesnika, odnosno pešaka, ali i vozača trotineta.
Stručnjak za bezbednost saobraćaja Damir Okanović kaže za N1 da trotoari pripadaju pešacima, pešačke zone i staze takođe pripadaju pešacima, te da to nije mesto za vozila, što električni trotineti jesu.
„Nažalost, slika jeste da mi njih često srećemo tuda, ali oni tu prosto ne smeju da budu. Često se oni čak i ljute na pešake kada im pešaci skrenu pažnju da tuda ne smeju da se kreću, ili se ljute na pešake jer su pešaci zamišljeni, pa gledaju u mobilni telefon ili rade nešto što se njima ne sviđa. Ali, pešaci imaju puno pravo da se na trotoaru ponašaju potpuno slobodno u smislu saobraćaja. Znači, mogu da hodaju, da trče, mogu da igraju kolo nasred trotoara, a vozači vozila, ukoliko se već nađu nekim slučajem na trotoaru, moraju da poštuju pešake“, objašnjava naš sagovornik.
Kada je reč o incidentu u kojem je povređena trudnica, kaže da će se u tom slučaju voditi krivični postupak.
„Radi se po definiciji o saobraćajnoj nezgodi. Pošto je jedan učesnik saobraćajne nezgode povređen, nadležno javno tužilaštvo sprovešće istragu, odnosno započeće krivični postupak. U krivičnom postupku se uvek utvrđuje odgovornost učesnika nezgode, dakle koji su propusti svakog od učesnika. U ovom smislu, kada pogledamo ovu saobraćajnu nezgodu, postavlja se pitanje: a šta bi to mogao da bude propust te žene koja se kretala trotoarom? Dakle, šta pešak može da pogreši? Pa, ne može da pogreši ništa“, navodi Okanović.
Trotineti trend među decom
Okanović ističe da je među decom sada postao trend da se kupuju električni trotineti.
„Ne prođe dan da me neko ne pozove i pita kako može da kupi trotinet detetu, odnosno koji su uslovi i obično je uvek ista priča među roditeljima: dete mi traži trotinet i kaže da svi imaju, samo ga on nema. I onda, da se dete ne bi osećalo izopšteno iz društva, onda ga i ono nabavlja“, naveo je.
I poručio je – dragi roditelji, električni trotinet nije igračka.
„Ne ulazim u pitanje zdravlja i razvoja deteta, da li dete treba da vozi bicikl, da vrti pedale, ili treba da statično vozi trotinet. Ali to nije igračka i zakon zabranjuje da deca mlađa od 14 godina upravljaju trotinetom. Od 14. do 18. godine dozvoljen, ali isključivo u zoni 30 i u zoni škole. Tek posle 18. godine osoba može da vozi trotinete, tamo gde je ograničeno do 50“, navodi.
Kako kaže, bitno je napomenuti da na našem tržištu postoje naprave koje se zovu električni trotineti, a to nisu.
„To su naprave koje razvijaju daleko veću brzinu od dozvoljenih 25 km/h, idu do 100, 120 km/h. Oni se nesmetano uvoze i stavljaju u promet i predstavljaju veliki problem po bezbednost saobraćaja. Molim nadležne organe – sprečite uvoz takvih sredstava, takve robe“, kaže Okanović.
Gradovi moraju da razvijaju mrežu biciklističkih staza
Kako navodi, vozači trotineta sa razlogom se na određenim saobraćajnicama, ne osećaju sigurno.
„Kako zbog učestvovanja motornih vozila, tako i zbog toga što kolovoz nije ravan, što ima udubljenja, oštećenja, što šahtovi nisu u ravni sa kolovozom. I to je potpuno opravdan strah vozača električnog trotineta. Šta je rešenje? Pa, gradovi moraju da razvijaju mrežu biciklističkih staza, ne samo zbog električnih trotineta, nego i zbog bicikala. Nažalost, to kod nas nije slučaj“, naglašava.
U Srbiji se jako malo razvijaju mreže biciklističkih staza i biciklističkih puteva i dok to ne budemo imali kao infrastrukturu, nećemo imati ni bezbednost električnih trotineta, dodaje.