Dok Pojas Gaze i dalje leži u ruševinama nakon dvogodišnjeg sukoba između Izraela i militantne grupe Hamas, američki predsednik Donald Tramp predstavio je novi mirovni plan koji izaziva brojne kritike. Dok se na teritoriji Zapadne obale i dalje sabira koliko ljudi je poginulo – Tramp radi na formiranju međunarodnog „Odbora za mir“ iz kojeg su isključeni upravo – Palestinci. Pozivnice su poslate moćnicima širom sveta, ali članarina od milijardu dolara za trajno članstvo budi sumnje u legitimnost i
Nakon dvogodišnjeg sukoba između Izraela i palestinskog Hamasa, američki predsednik predstavio je novi mirovni plan za Pojas Gaze.
Ključni deo ovog plana je formiranje međunarodnog prelaznog tela – “Odbora za mir”, čije član bi trebalo da bude, između ostalih, i bivši britanski premijer Toni Bler, dok Palestinaca u odboru nema.
Pojedini detalji plana, poput članarine od milijardu dolara za trajno članstvo, koja bi se koristila za obnovu Pojasa Gaze, i preuzimanja nekih funkcija Ujedinjenih nacija, izazivaju zabrinutost zbog legitimiteta i nezavisnosti tela, kao i zbog mogućih ekonomskih i političkih interesa njegovih članova.
Trampov poziv za učešće upućen desetinama svetskih lidera
Predesnik SAD poslao je poziv desetinama svetskih lidera da se uključe u ovo telo, među kojima su Vladimir Putin, Redžep Tajip Erdogan, Narendra Modi, Emanuel Makron, Kir Starmer…
Poziv je stigao i za australijskog premijera Entonija Albanezea, brazilskog predsednika Luiza Inasia Lule da Silvu, kiparskog predsednika Nikosa Hristodulidisa, egipatskog predsednika Abdel Fataha el-Sisija, predsednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen, grčkog premijera Kirijakosa Micotakisa, indijskog premijera Narendru Modija, jordanskog premijera Jafara Hasana, pakistanskog predsednika Asifa Alija Zardarija, poljskog predsednika Karola Navrockog, slovenačkog predsednika Roberta Goloba…
Do sada su učešće javno prihvatili albanski premijer Edi Rama, argentinski predsednik Havijer Milei, mađarski premijer Viktor Orban, kazahstanski predsednik Kasim-Žomart Tokajev, paragvajski predsednik Santjago Pena i uzbekistanski predsednik Šavkat Mirzijojev, dok su neki lideri su izrazili spremnost za učešće, ali sa rezervama. Među njima su beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko, ali i kanadski premijer Mark Karni koji je načelno pristao, ali neće platiti za trajno članstvo.
Kina je danas potvrdila da je pozvana da se pridruži, ali nije saopštila da li će prihvatiti poziv da podrži Trampovu ideju o globalnoj inicijativi usmerenoj ka rešavanju oružanih sukoba, dok je francuski predsednik Emanuel Makron poziv odbio.
Turudić: Rešavanje problema starog tri hiljade godina preko noći
Momir Turudić, urednik portala „Oko“ i dobar poznavalac situacije na Bliskom istoku kaže za Insajder da Tramp, na ovaj način, lično preuzima na sebe sve one nadležnosti za koje smatra da mogu da mu pripadaju.
“Šta se može očekivati niije lako reći, zato što je taj plan, kakav je predstavljen do sada malo ciničan zbog tog “Odbora za mir”. Naravno da nije rat, ali daleko je to od mira. Plan se odnosi na ekonomsku realizaciju, jer su tu u pitanju krupni ekonomski interesi obnove Gaze. Da li će to doneti neki mir? U to zaista ne verujem, jer je postavljena osnova koju je Tramp definisao. Njegova politika je da se sve završi brzo, a to je rešavanje problema koji je star 3.000 godina preko noći”, kaže Turudić.
Dodaje kako celu situaciju vidi kao preuzimanje funkcija koje su imale Ujedinjene nacije, njihove agencije i organi, i neka vrstu privatizacije svega toga od strane Trampa i njegove administracije.
Komentarišući ulogu Tonija Blera u Trampovom „Odboru za mir“, Momir Turudić ističe kako je njegovo uključivanje problematično.
“Sama činjenica da je Bler pomenut je, takođe, vrlo cinična, s obzirom na ulogu koju je bivši britanski premijer imao u tom delu sveta. U svakom slučaju, uredno treba slediti trag novca – tako da je u pitanju sigurno goli finansijski interes za njega i one koje zastupa, kao što je bilo i u svim njegovim prethodnim akcijama na Bliskom istoku”, navodi sagovornik Insajdera.
Turudić dodaje kako su sve arapske države su iskazale svoju sumnju oko plana, a naročito oko uloge Tonija Blera.
“Legitimitet može biti nametnut silom, ali utoliko pre će svi rezultati takozvanog Odbora za mir biti u pitanju”, navodi on.
Turudić dodaje kako se o nezavisnosti ovakvog tela, i pored članarine od milijardu dolara, ne može pričati.
“Daleko je to od onoga što se priča o svetskoj vladi i sličnim implikacijama. Ovo bi se pre moglo nazvati klubom bogatih koji smatraju da novcem mogu da kupe apsolutno sve i na osnovu toga određuju šta i gde treba da se radi”, kaže on.
Turudić dodaje i da se ne sme zaboraviti da nije reč samo o Gazi.
“Pomenuto je da će taj odbor moći da se proširi i na ostale neuralgične tačke u svetu, recimo na Ukrajinu, tako da bismo ga mogli nazvati klubom bogatih i moćnih koji imaju iluziju da poseduju dovoljno novca i moći da rade ono što bi trebalo da bude uloga Ujedinjenih nacija, makar što se tiče nekog posredovanja i širenja mira, a ne ono od čega oni imaju korist i da to nameću drugima, tako da je teško govoriti o bilo kakvom legitimetu pod ovakvim okolnostima”, navodi on.
Kada je u pitanju Trampov poziv upućen Rusiji i Kini, Turudić smatra da nije mnogo verovatno da će ga Moskva i Peking prihvatiti, osim ako ne procene da bi na taj način mogli da šire svoj uticaj i budu ravnopravni.
“U ovoj konstelaciji odnosa, on je verovatno više formalan, ili ga možemo posmatrati kao poziv da sakupljamo ne samo bogate, nego i moćne, gde se Kina i Rusija pre svega uklapaju, ali ne mislim da će ni jedni ni drugi trošiti previše energije ako procene da formalno članstvo ne donosi mogućnost da utiču na bilo šta i da će na to samo trošiti vreme”, zaključuje u razgovoru za Insajder urednik portala “Oko” Momir Turudić.