Predsednik SAD Donald Tramp nastoji da oblikuje način na koji će ga istorija pamtiti kroz preoblikovanje vašingtonskih spomenika, državnih zgrada i zelenih površina, ali i kroz table sa priznanjima u svojim golf-klubovima.
Međutim, kako se ovo burno leto nastavlja, postoji opasnost da njegovu zaostavštinu umesto toga obeleže strateški zastoj Sjedinjenih Država u Iranu, nerešene ekonomske brige miliona Amerikanaca i podele unutar Republikanske stranke izazvane njegovim ličnim opsesijama.
Ovakva neobična politička rascepljenost znači da se Tramp istovremeno bavi nekim od najozbiljnijih pitanja sa kojima se suočava jedan savremeni predsednik, poput rata, ali i nekim od najbeznačajnijih, uključujući spor oko vašingtonskog reflektujućeg bazena.
To pomaže da se objasne ankete koje su objavili CNN i drugi mediji, svega tri meseca uoči izbora na polovini predsedničkog mandata, a koje pokazuju nizak rejting predsednika i veliko nezadovoljstvo građana upravo u oblastima koje su biračima najvažnije.
Po svim uobičajenim merilima, reč je o predsedničkom mandatu koji se nalazi u ozbiljnim teškoćama. Uobičajen odgovor u takvoj situaciji bio bi da predsednik deluje usredsređenije i disciplinovanije.
Ali Tramp se razlikuje od većine svojih prethodnika. On udvostručuje uloge, ulazi u nove sukobe kako bi zadovoljio svoju političku bazu i iznenada menja pravac, ukazuje u analizi za CNN Stiven Kolinson.
Tokom burnog vikenda Tramp je neprestano prelazio sa izuzetno ozbiljnih na gotovo apsurdne teme, kao da u njegovim očima sve zaslužuju podjednaku pažnju.
Zapretio je da će protiv Irana upotrebiti „teror, silu i moć kakvi nisu viđeni još od Drugog svetskog rata“. Ali je u istoj objavi na društvenim mrežama američku vojnu akciju stavio na čekanje.
Predsednik je juče rekao novinarima da je poslušao saveznike iz zemalja Persijskog zaliva i da će pregovori o sporazumu početi danas popodne. Taj potez bio je tipičan za rat obeležen Trampovim zastrašujućim pretnjama i naglim promenama kursa.
Iako je tvrdio da je sukob dobio za svega nekoliko dana, rat sada ulazi u šesti mesec, bez ikakvih naznaka da će uskoro biti okončan.
Predsednik je istovremeno žestoko govorio i o drugim svojim ličnim projektima, koji nemaju mnogo veze sa pitanjima koja najviše brinu birače. Ne odustaje od ideje o osnivanju fonda vrednog 1,8 milijardi dolara za isplatu odštete, između ostalih, svojim pristalicama osuđenim zbog napada na Kapitol 6. januara 2021. godine iako ta inicijativa ugrožava potvrdu njegovog kandidata za državnog tužioca Toda Blanša.
Istovremeno se sukobljava sa republikancima u Senatu zbog neuspeha da usvoje njegov predlog reforme saveznog izbornog sistema uprkos tome što taj paket nema potrebnu podršku za izglasavanje.
Tramp udvostručuje napore oko spora u vezi sa reflektujućim bazenom
Dok pokušava da preoblikuje Bliski istok, predsednik istovremeno preoblikuje i Vašington.
Tramp je oštro reagovao nakon što je savezna tužiteljka za Distrikt Kolumbija Dženin Piro odbacila optužbe protiv čoveka osumnjičenog da je oštetio reflektujući bazen, koji je morao da bude ispražnjen posle predsednikove neuspele obnove.
Više uspeha ima sa drugim grandioznim projektima. Njegova balska dvorana niče na mestu srušenog istočnog krila Bele kuće, koje je uklonio u potezu koji su mnogi ocenili kao krajnje upitnu upotrebu predsedničkih ovlašćenja.
Na Južnom travnjaku gradi se novo heliodromsko pristanište, a u planu je i obimna zamena travnatih površina. „Menjamo svu travu u svim parkovima“, rekao je prošle sedmice. „Trava je kao ljudska bića. I trava ima svoj život.“
Ali da li je biračima zaista stalo do svega toga? Isto pitanje moglo bi da se postavi i povodom Trampove jučerašnje objave, nakon još jedne pobede na prvenstvu jednog od njegovih golf-klubova.
„To se zove TALENAT“, napisao je predsednik na društvenim mrežama, hvaleći svoj trijumf. Takav samohvalisavi ton delovao je prilično neprimereno u trenutku kada se zemlja suočava sa ozbiljnim izazovima.
Predsednik Odbora za pravosuđe Predstavničkog doma Kongresa, republikanski kongresmen Džim Džordan, rekao je u nedelju za CNN, u emisiji „State of the Union“ koju vodi Dejna Baš, da je „predsednik Tramp usredsređen na to da Ameriku ponovo učini velikom i da Vašington ponovo učini lepim“.
Demokrate, međutim, nastoje da izgrade narativ o predsednikovom zanemarivanju ključnih problema, pripisujući Trampu odgovornost za zabrinutost birača zbog rata i drugih važnih pitanja.
„Govori jedno, a radi drugo“, rekao je demokratski senator iz Arizone Mark Keli u emisiji „Face the Nation“ na televiziji CBS, osvrćući se na rat.
„Mnogo je penzionisanih pripadnika vojske koji ne mogu da priušte ni gorivo za automobil, ni osnovne namirnice. Kirije rastu, a predsednik se ne bavi problemima kojima bi, prema mišljenju građana, morao da se bavi“, rekao je Keli.
Birači smatraju da je Tramp usredsređen na pogrešne stvari
Trampovi politički prioriteti odražavaju se i u rezultatima anketa, koje ne ulivaju mnogo optimizma republikancima uoči izbora na kojima od birača traže da im produže monopol nad vlašću u Vašingtonu za još dve godine.
Istovremeno, demokrate i dalje pokušavaju da prevaziđu duboko nepoverenje koje veliki deo javnosti gaji prema njihovoj stranci i ostaju zarobljene u unutrašnjim ideološkim sporovima oko sopstvenog identiteta.
Anketa koju su prošle sedmice objavili CNN i SSRS pokazuje da je Tramp svoju pažnju usmerio na pogrešna pitanja. Rekordnih 73 odsto odraslih Amerikanaca smatra da nije posvetio dovoljno pažnje najvažnijim problemima zemlje dok svega 27 odsto ocenjuje da su njegovi prioriteti bili ispravni.
Oko tri četvrtine ispitanika veruje da predsednik nije u dodiru sa problemima sa kojima se obični Amerikanci svakodnevno suočavaju.
Istovremeno, mogao bi znatno bolje da predstavi sopstvene rezultate. Na primer, mogao bi više da promoviše programe koji odgovaraju na konkretne brige građana, poput internet platforme TrumpRx, namenjene snižavanju troškova lekova na recept, zatim povraćaja poreza koji su ove godine bili veći od očekivanih i od kojih su korist imali milioni građana, kao i programa „Trump Accounts“, osmišljenog da novorođenoj deci obezbedi bolji početak na putu ka ostvarivanju američkog sna.
Razumno je postaviti pitanje da li Tramp uopšte razume težinu svoje političke situacije. On redovno proglašava lažnim ankete koje pokazuju njegov nizak rejting. Tvrdi da su Sjedinjene Države „najpopularnija“ ili „najtraženija“ zemlja na svetu.
„Ova administracija je za 18 meseci uradila više nego što je većina administracija uradila za osam godina“, rekao je na sednici kabineta u petak. „Ovo je zlatno doba Amerike.“
Izbori na polovini predsedničkog mandata verovatno neće izlečiti duboku političku polarizaciju u Americi. Ali bi mogli da razreše jednu dilemu – da li Tramp još uvek ima snage za još jedan politički povratak.