Iako se Ministarstvo oglasilo povodom bezbednosnih mera na radnim mestima tokom toplotnog talasa, ipak je sve ostalo na nivou preporuke. Dok temperature dostižu i po 40 stepeni celzijusa, neki od radnika i dalje nemaju adekvatne uslove za rad, što predstavlja zdravstveni rizik.
Ministarstvo za rad, zapošljavanje i boračka i socijalna pitanja izdalo je smernice za rad na visokim temperaturama koje obuhvataju obezbeđivanje adekvatne prve pomoći, tehničke podrške poput klimatizovanog prostora gde se mogu odmoriti i osvežiti, pristup pijaćoj vodi i bezalkoholnim pićima, kao i edukacija i informisanje radnika o simptomima i opasnostima prekomernog izlaganja visokim temperaturama na poslu.
U teoriji, ovo uputstvo upućeno poslodavcima trebalo bi da doprinese rešavanju ozbiljnog problema bezbednosti na radu, koji nije specifičan za Srbiju, budući da je, prema podacima Svetske zdravstvene organizacije u protekle četiri godine na teritoriji Evrope preminulo preko 200.000 ljudi usled previsokih temperatura.
Ipak, Željko Veselinović, predsednik Unije sindikata Srbije „Sloga“, smatra da su ovakve smernice samo „mrtvo slovo na papiru“ i sredstvo za skidanje odgovornosti sa države u procesu zaštite radnika.
„Ministarstvo je preporuku izbacilo samo da bi ispoštovali formu i sprali odgovornost sa sebe. Procedure koje su predložili su negde primenjive, a negde ne. Velikih žalbi nisam imao, osim da u nekim privatnim firmama postoje sistemi za rashlađivanje, ali oni nisu adekvatno napravljeni i ne mogu izdržati visoke temperature“ rekao je Veselinović.
Tako izgleda rad na zatvorenom, a Veselinović tvrdi da „kada su u pitanju poslovi na otvorenom, poslodavac treba da prilagodi radno vreme kako bi radnici radili ili rano ujutru, ili kasno uveče, da ne bi bili izloženi direktno suncu“. Problem je, prema njegovim rečima, i nedostatak informacija, jer danas veliki broj građevinskih radnika su stranci koji rade u privatnim firmama.
Ovaj stav deli i Dragoslav Tomović, predstavnik Unije poslodavaca Srbije za bezbednost na radu.
„Bilo je dosta prigovora radnika i na otvorenom i na zatvorenom zbog previsokih temperatura. Ne možemo da zaustavimo život, ali se preventivne mere moraju primeniti, a prva mera je da se organizuju radno vreme i rotacije smena kako radnici ne bi bili izloženi vrućini“ kaže Tomović.
Međutim, organizacija smena nije dovoljna kako bi se radnici zaštitili od visokih temperatura. Za radnike koji obavljaju radove na otvorenom potrebno je obezbediti i uslove za odmor, rashlađivanje i hidrataciju, što, sudeći po svedočenju Željka Veselinovića, mnogi od njih nemaju.
„Juče sam video radnike na putu koji se sklanjaju ispod nadvožnjaka kako bi se sklonili od sunca jer im nije obezbeđen pomoćni objekat“ kaže Veselinović, koji, ugledajući se na zemlje poput Italije, tvrdi da on i njegov sindikat vide rešenje u kolektivnim godišnjim odmorima za profesije koji su na velikim vrućinama najugroženiji.
Sagovornik je naveo i da je problem u tome što mali broj inspektora, njih svega oko 250, ima ingerenciju nad prevelikim brojem pravnih subjekata kojih ima preko 400.000, kao i da su sankcije za nepoštovanje propisa premale i simboličke.
U 2024. godini, Upravi za bezbednost i zdravlje na radu dostavljeno je 14.483 izveštaja o povredama na radu, od kojih je 12.070 lakih povreda, 1.567 teških povreda na radu, 825 teških povreda pri dolasku i odlasku sa posla i 21 smrtna povreda.
Prema podacima Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, iste godine registrovano je 46 smrtnih, 4.386 teških i 19.639 lakih povreda na radu.
Iako visoke temperature nisu aktuelni problem cele godine i samo delom doprinose navedenim statističkim podacima, Tomović dodaje da je generalno obezbeđivanje bezbednih uslova na radu prevashodno na poslodavcu, kao i da se mora raditi na svesti kako posladavaca, tako i zaposlenih kako bi se sve mere primenile.
Ipak, Saša Torlaković, predsednik Sindikata radnika građevinarstva i industrije građevinskog materijala Srbije, u problematici zaštite radnika na radnom mestu stavlja akcenat na odgovornost poslodavaca.
„Preporuke nisu obavezujuće. Oni poslodavci i investitori koji skupljaju radnike po ulicama i koji imaju 16 nivoa podizvođača neće uraditi ništa da zaštite zdravlje i živote svojih zaposlenih, ali oni poslodavci koji brinu o svojim radnicima će se tih preporuka pridržavati“ rekao je Torlaković.